Puno je reakcija izazvao prijedlog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u Kantonu Sarajevo o kojem bi se u narednom periodu trebali očitovati i zastupnici u Skupštini KS.
Predloženim rješenjem uvodi se obavezno srednje obrazovanje za svu djecu i osobe do stjecanja srednje stručne spreme, najkasnije do 22 godine života. Prijedlog je to Ministarstva za odgoj i obrazovanje KS na čijem je čelu Naida Hota-Muminović (NiP).
Za Sindikat srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture KS ovakav prijedlog zakona je loš, a potez predlagača ocjenjuju populističkim ako se, prema riječima Admira Šuvalića, predsjednika, zna da oko 99 posto učenika koji završe osnovnu, nastave srednjoškolsko obrazovanje.
– Ukoliko Ministarstvo za odgoj i obrazovanje KS, kao predlagač zakona, u narednom periodu ne izađe u javnost sa podacima i analizom da se radi o većem broju mladih koji, nakon osnovne, ne žele završiti srednju školu, populizam je jedan od razloga njegovog donošenja. Mi tih analiza do ovog trenutka nemamo, nismo ih dobili – kaže Šuvalić.
Ono što predstavlja problem uposlenima u srednjem obrazovanju je potpuni izostanak izuzetaka, što je prema tvrdnjama Šuvalića, nonsens.
Naime, u članu 70. prijedloga Zakona navedeno je sedam stavova koji opisuju izuzetke i svi su iz redovnog pohađanja nastave za osnovno obrazovanje.
SDP je u međuvremenu uložio amandman da se doda osmi stav u kojem se navodi “da redovno pohađanje srednje škole nije obavezno za učenike kojima je izrečena odgojno-disciplinska mjera za povredu učeničkih dužnosti ‘isključenje iz srednje škole'”.
U obrazloženju amandmana navedeno je da se “propisom iz člana 95. stav 8. moraju predvidjeti slučajevi u kojima učenici za teškim devijantnim ponašanjem, nosioci krivičnih prijava, osuđenici za teška krivična djela i slično, a koji predstavljaju opasnost za sigurno okruženje u školama, ne mogu redovno pohađati nastavu”.
– Onima koji imaju devijantna ponašanja ili neke svoje potrebe da ne mogu nastaviti redovno obrazovanje, to im se treba i omogućiti nekim podzakonskim aktom. Ali da bi se mogao praviti podzakonski akt, neophodno je da u zakonu bude prijedlog, odnosno da budu napisani izuzeci da se to može napraviti.
Navest ću primjer, trenutno postoje učenici koji su iz klupa otišli na odsluženje kazni za teška krivična djela. Kad se vrate, imat će 18 ili 19 godina i oni će se po ovom zakonu morati redovno školovati. Za takve izuzetke, nadležne institucije, nakon procjene, trebaju reći da oni neće biti u klupama sa drugom djecom, nego će im biti omogućeno da se doškoluju kroz zakon o obrazovanju odraslih – naglašava Šuvalić.
Iz sindikata navode da im nije poznato da igdje u regiji postoji ovakvo rješenje. Šuvalić kaže kako je sam naziv prijedloga zakona prepisan od Hrvatske, međutim u toj zemlji srednje obrazovanje nije obavezno.
– Ovo je nešto što se prvi put donosi samo u Kantonu Sarajevo, s obzirom na to da i okvirni zakon na nivou Bosne i Hercegovine, koji treba biti vodilja svim nižim organima vlasti, propisuje da srednje obrazovanje treba biti besplatno i svima dostupno.
Kako će to Ministarstvo za odgoj i obrazovanje KS kontrolisati? Navest ću primjer da trenutno zakonsko rješenje kaže da je ono obavezno do 18. godine života, ali nemamo nijednu analizu – koliko se učenika ispisalo i trenutno se ne obrazuje.
Ponovit ću, većinu, odnosno 99 posto učenika koji završe osnovno obrazovanje, upišu srednju školu, ali iz nekog razloga ne završe svi. Koliko je takvih, da li se radi o većem postotku, mi ne znamo, jer Ministarstvo nije dostavilo podatke. Mi u srednjim školama ne primjećujemo neko veliko, da tako kažem, osipanje učenika. Ono što primjećujemo jeste da, kao što nam odlaze kolege, tako i djeca idu u Njemačku u potrazi za boljim životom, ali ne primjećujemo da napuštaju školovanje jer se svi žele obrazovati – pojašnjava Šuvalić.
Dodaje da Sindikat najviše zabrinjava činjenica što “Ministarstvo vjerovatno neće moći provesti jednu takvu izmjenu zakona u smislu kažnjavanja roditelja čija djeca neće ići u školu ili punoljetnih osoba koje se ne žele redovno školovati”.
Na pitanje, koja je onda svrha donošenja jednog ovakvog zakona, Šuvalić odgovara “da ni sam ne zna, da je za Sindikat zakon neprihvatljiv i da je loše rješenje”.
Što se tiče finansiranja srednjeg obrazovanja, kaže da je ono i do sada bilo besplatno.
– Neće tu biti većeg broja učenika. Što se tiče finansiranja kupovine udžbenika, nisam siguran da će to biti moguće – istakao je.
Iz Sindikata na kraju su se osvrnuli i na to kakav će utjecaj zakon imati i na radnike sa radnim iskustvom u srednjem obrazovanju.
– Prije 2017. godine nastavnici su imali potrebne kvalifikacije i stekli su radno-pravni status na neodređeno vrijeme. Tada je tim osobama omogućeno da nastave raditi bez da se doškoluju. Od 2017. prošlo je sedam godina, ti ljudi imaju još sedam godina iskustva, a sada će ih novi zakon natjerati da se moraju doškolovati. To su osobe u godinama i smatramo da im se time ugrožavaju dostignuta prava. Ne smatramo da će takvo obrazovanje (doškolovanje od jedne godine) popraviti kvalitet podučavanja. Smatramo da će se ljudi, pored svojih porodičnih i obaveza na poslu ići linijom manjeg otpora na način da će otići i “nabaviti” diplome na nekim drugim fakultetima – zaključuje Šuvalić.