Vladi FBiH se ne žuri dok pacijenti na listama umiru čekajući lijek

Preporučujemo

 

Federalni ministar zdravstva u novembru je prema Federalnoj vladi uputio inicijativu da se 9,3 miliona KM od neisporučenih vakcina protiv COVID-19 preusmjeri u Fond solidarnosti za teško oboljele. Dva mjeseca poslije ništa nije urađeno

- -

Polako, nije hića, pacijenti, pa i oni najteži, onkološki, mogu čekati…, pred njima je sve vrijeme ovog svijeta…

Indolentnosti Vlade Federacije Bosne i Hercegovine prema najugroženijima među nama – najtežim bolesnicima – nema kraja, što potvrđuje i inicijativa federalnog ministra zdravstva dr. Nedjeljka Rimca koji je prošle godine zatražio da se sredstva, koja je FBiH dobila kao povrat za neisporučene vakcine protiv COVID-19, preusmjere u Federalni fond solidarnosti za liječenje teško oboljelih.

Podsjetimo, nakon postignutog sporazuma s Globalnom alijansom za vakcine (GAVI) o povratu novca, Federaciji BiH pripada ukupno 9.329.813,05 KM.

Rimac je inicijativu uputio u novembru prošle godine, no Federalna Vlada nije našla za shodno ni gotovo dva mjeseca poslije da je barem stavi na dnevni red jedne od sjednica i razmatra.

- -

I dok se čeka da se federalni vlastodršci smiluju, dotle onkološki pacijenti umiru na listama Fonda solidarnosti čekajući propisani lijek.

Iako 9,3 miliona KM ne bi ukinulo liste čekanja, barem neki od pacijenata, oni koji najduže čekaju, dobili bi terapiju koja im produžava život.

– Ljudi koji donose tu vrstu odluka uopće ne razmišljaju šta znači kad je onkološkom pacijentu potreban lijek, a vi mu ga ne možete dati. Najkraće rečeno – nije ih briga i to je jedino objašnjenje koje mogu dati. Ja to godinama živim i o tome pričam, ali niko ne haje. Ti ljudi dobijaju plaću, a ne rade ništa. Nisam glup čovjek i često sebi postavljam pitanje – zašto oni to neće da riješe? No tu vrstu pameti nemam kako bih i odgovorio na pitanje – kaže prof. dr. Semir Bešlija, šef Klinike za onkologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS).

Krajem decembra prošle godine, na upit Faktora, iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, odgovorili su “da je zaključno sa 30. novembrom 2024. na listama čekanja na hemato-onkološkim komisijama 1.254 pacijenta po lijeku”.

Dakle, broj onkoloških pacijenata koji čekaju propisanu terapiju i dalje je viši od 1.000, bez obzira na to što su sa liste krajem prošle godine skinuti oboljeli iz Kantona Sarajevo kojima su zdravstvene vlasti KS odlučile finansirati lijekove. No Bešlija posjeća da Federalna lista lijekova nije mijenjana posljednjih pet godina, a to znači da na listi čekanja Fonda solidarnosti nisu 1.254 pacijenta. Objektivno, prema njegovim riječima, “kada bi se usvojile liste lijekova koje važe u zemljama Evropske unije, broj onih koji trebaju lijek kreće se između 10.000 i 15.000”.

– Ali o tome niko ne priča. Pet godina lista lijekova, zahvaljujući neradu, nije mijenjana, a svi znamo koliko se toga na dnevnom nivou, kada je u pitanju onkologija, globalno i strateški mijenja. Jedno od osnovnih pravila koje je u vezi s malignom bolešću jeste da ona, ako se ne tretira na pravi način, napreduje. Svakim satom ili minutom, ne dajući optimalnu terapiju pacijentu, puštamo bolest da raste, a onda ju je teže kontrolirati. Na kraju, umjesto da smo liječili nešto što se može, plaćamo tri puta veću cijenu zato što čekamo, jer ne postoji strategija, zato što nismo prihvatili da je to inicijativa politička, jedina kada je zdravstvo u pitanju koju je prihvatila i Evropska komisija. Mi smo samo trebali prekopirati stvari jer, zaboga, navodno želimo biti dio Evropske unije. Ali očigledno ne znamo ni to – ističe Bešlija.

Pacijenti su svjesni koliko je zakonodavni sistem u BiH kompliciran te koliko je potrebno vremena da bi se nešto promijenilo, ali bismo, kako kaže Enida Glušac, predsjednica Udruženja osoba oboljelih i liječenih od tumora dojke Renesansa, bili zahvalni da se bar goruće stvari, poput terapija za onkološke pacijente, stave u prioritet i promptno rješavaju.

– Znamo ni da preraspodjela sredstava ne bi riješila problem, ali bi u nekoj mjeri pomogla pacijentima kao što su to uradile zdravstvene vlasti u KS koje finansiraju svoje pacijente. No kod nas se jedan problem riješi, a onda nastane drugi. Plašimo da će ovo što su uradili u KS dovesti do velikih migracija stanovništva iz drugih kantona što je potpuno razumljivo i opravdano jer se bolestan čovjek hvata za slamku kako bi sebi pomogao – kaže Glušac.

Dodaje da je trenutna situacija puno bolja od onoga što nas očekuje sutra, a to je, da će u BiH, prema predviđanjima zdravstvenih stručnjaka u 2025. godini za 30 posto porasti broj onkoloških pacijenata.

– Mi ni prošle godine nismo mogli zbrinuti pacijente, šta će se desiti u 2025. možemo samo pretpostavljati. Mi imamo još jedan problem o kojem niko ne priča, a to su hiljade pacijenata čiji se lijek uopće ne nalazi na listi Fonda solidarnosti. Postoje lijekovi koji se nalaze na listi samo za jednu indikaciju, a taj isti lijek se koristi za liječenje više od 20 oboljenja. Radi se o jako skupim lijekovima koje pacijenti sami ne mogu kupiti, pa se snalaze na razne načine skupljajući novac putem SMS poruka ili humanitarnih organizacija. Velikom dijelu takvih pacijenata lijek nije ni dostupan, odnosno ne liječe se, u prijevodu država ih je osudila na smrt – naglašava Glušac.

Kako bi pomogli pacijentima, udruženja su prošle godine formirala interesnu grupu, pod nazivom “Glasaj za život”.

– Pozivamo sve da nam se priključe u borbi za bolje zdravstvo u FBiH, bolje uvjete liječenja svih, jer nikada ne znamo kada će neko od nas postati pacijenti, odnosno kada će nam zatrebati lijek – zaključila je Glušac.

Najnovije

Ekspert: Individualno trebamo kažnjavati one koji su skupi svaki dan, a ne sve

Bojkot tržnih centara, ugostiteljskih objekata i pumpi se nastavlja i danas. Da li je bojkot daje rezultate, kakvu poruku...