Najvjerovatnije upravo na tragu ovih saznanja iz istrage, ali i snimki nadzornih kamera s obližnjih zgrada, nalaze se i nedavne kategoričke tvrdnje iz vlade da je meta napada najvjerovatnije trebao biti Plenković. Napadačev cilj, po svemu sudeći, bio je probiti se u zgradu vlade s oružjem.
On je krenuo prema ulazu, ali kada su se ondje pojavili pripadnici policije, promijenio je plan i odmah je zapucao. Upravo rekonstrukcija Bezukove komunikacije, one preko društvenih mreža, ali i one iz oduzetih mobitela i vjerojatno personalnog računara, najvažniji su krak istrage, na kojoj od ponedjeljka združeno rade policija, SOA i Državno odvjetništvo.
Na istrazi napada koji je Plenković u srijedu okarakterizirao kao teroristički čin paralelno radi niz timova, a s obzirom na to da je Danijel Bezuk kraće vrijeme boravio u Njemačkoj, gdje mu radi jedan od braće, putem međunarodne pravne pomoći zatražena je i pomoć njemačke policije.
Indicije koje je iznio Plenković da je on bio meta napada utemeljene su prije svega na obavještajnim podacima SOA-e. Međutim, da bi se protiv nekoga pokrenuo krivični postupak te informacije se moraju dodatno “profiltrirati” i vidjeti postoje li u komunikaciji potencijalnih osumnjičenika bitna obilježja kaznenih djela.
Što se konkretnog događaja tiče, policija i državno odvjetništvo morali bi prikupiti dokaze da su konkretne osobe poticale Danijela Bezuka na napad na premijera ili još nekog od visokih dužnosnika. Također se ispituje je li u komunikaciji niza osoba s Danijelom bilo elemenata poticanja na mržnju ili prijetnji.