Podsjetimo, historijski dogovor između SAD-a, Evropske unije i Irana ograničio je ovaj postotak na 3,67 posto, ali je administracija Donalda Trumpa napustila sporazum i nametnula Iranu nove oštre sankcije.
Kap koja je očigledno prelila teheransku čašu jeste ubistvo naučnika Mohsena Fakhrizadeha koji je bio na čelu programa za kojeg su zapadne sile tvrdile da za cilj ima razvoj nuklearne bombe.
Iran i dan danas tvrdi da bomba nije bila u razvoju te da je program bio miroljubive prirode.
Iran vjeruje da iza ubistva stoji Izrael, dok zvanični Tel Aviv još uvijek nije komentarisao slučaj.
Zakon nalaže da će Iran početi s povećanim obogaćenjem uranijuma do 20 posto, te da će instalirati napredne uređaje centrifuge u tom procesu, ukoliko evropski partneri za dva mjeseca ne “riješe problem sankcija” koje su uvedene 2018. godine nakon što je SAD napustio sporazum iz 2015.
Zanimljivo je da se rok poklapa sa krajem predsjedavanja Donalda Trumpa nakon kojeg predsjednik postaje Joe Biden. Također, sam predsjednik Irana Hassan Rouhani usprotivio ovakvom zakonu i načinu rješenja problema sankcija.