I pored toga što je Vlada Federacije BiH donijela odluku o povećanju minimalne plate na 543 KM, radnici zaposleni u realnom sektoru u Federaciji ne mogu biti zadovoljni.
Posebno zbog toga što su u posljednje vrijeme značajno poskupjele osnovne životne namirnice, ali i druge stavke bitne za život. Dosadašnja minimalna plata bila je 407 maraka. Istovremeno, nerealno je, prema mišljenju profesora Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Željka Šaina, očekivati da minimalac u dogledno vrijeme bude 1.000 KM, jer je ključ problema u preglomaznoj administraciji koja jednostavno troši daleko više nego što bi u racionalnim odnosima trebalo biti.
POVEĆANJE ZA 136 KM
– Da se razumijemo, ovakva državna struktura, posebno u FBiH traži daleko veću i jaču materijalnu osnovicu nego što je postojeća. Tako da će ovdje administracija, ako se ovako nastavi još koju godinu, bukvalno ugušiti ljude koji rade u materijalnoj proizvodnji, koji će i na taj način bježeći iz BiH, tamo gdje mogu normalnije živjeti, više slabiti materijalnu osnovicu, dok se administracija značajno ne smanji i ne racionaliziraju njihovi troškovi. Bolje reći, dok se ne promijeni ekonomska politika u cijeloj BiH, boljitka nema. O politici neću da govorim kao okviru u kojem djeluje ta ekonomska politika – kaže profesor Šain.
Podsjetimo, federalna Vlada prošle je sedmice, na telefonskoj sjednici, donijela Odluku da najniža plata u periodu od 1. januara do 31. decembra ove godine iznosi 543 KM. Time je najniža plata veća za 136 KM. Najniža primanja u Republici Srpskoj u ovoj godini biće 590 iako je Sindikat tražio 750 KM. Je li time FBiH bolji i finansijski stabilniji dio BiH?
– Plate u FBiH i u RS-u se ne mogu posmatrati na isti način, jer je različita metodologija obračuna. RS je na vrijeme proveo određene reformske zakone koji su modernizirali tu metodologiju, što daje opet pogrešnu sliku o većoj plati. Konkretno, u RS-u nema neoporezivog dijela plate, osim ličnog odbitka. Tako da bi radnik u FBiH pri komparaciji plata trebao računati i neoporezive dijelove. Vezano za ključni faktor uticaja na visinu minimalne plate on se odnosi, ili bi se trebao odnositi, na stanje jedne ekonomije – godišnji rast prije svega, govori ekonomski analitičar Admir Čavalić.
Ističe da RS nije bolji i finansijski stabilniji dio države.
Ne može se izvući navedeni zaključak zbog spomenute metodologije obračuna. Niz je nekih drugih parametara koji se mogu uzeti kao relevantni – godišnja stopa rasta, kumulativni budžet, stanje duga itd, kaže Čavalić.
Profesor Šain dodaje da “mi moramo jasno u novim okvirima definirati šta je lično primanje i šta je plaća i onda na taj način imati odgovarajuću osnovicu za eventualno oporezivanje”.
EGZODUS RADNIKA
– Prema tome, očito je da, pošto u fiskalnim prihodima treba povećati novčane tokove, jer treba javnom sektoru odnosno državnim institucijama veći budžet, onda se dovijaju kako da imaju što veće prilive. I zato žele, pored plaće i ostala primanja da, kao što je to već napravio RS, i Federacija ima oporezivanje tih dodatnih ličnih primanja zaposlenih ljudi – napominje Šain.
Oglasio se i Savez samostalnih sindikata BiH (SSSBiH) koji smatra neprihvatljivom odluku Vlade FBiH o minimalnoj plati od 543 KM, ističući da taj iznos, između ostalog, ne može zaustaviti egzodus radnika.
– Kako poslodavci namjeravaju sačuvati neophodnu radnu snagu ako znamo da se već sada bore sa nedostatkom kvalifikovane radne snage – navode iz SSSBiH, piše Oslobođenje.
