Rusi i Zapad su se zadnjih sedmica neprestano optuživali za poticanje krize što bi moglo dovesti do sukoba širih razmjera. Diplomatski napori se nastavljaju, premda rezultati izostaju.
U ruskoj vojnoj vježbi o kojoj je javnost doznala u utorak, sudjeluje oko 6000 vojnika, borbeni avioni i bombarderi. Održava se na jugu Rusije, blizu Ukrajine i na Krimu, ukrajinskom poluotoku koji je Moskva 2014. pripojila svom teritoriju.
Moskva, koja je zadnjih mjeseci rasporedila desetke hiljada vojnika blizu Ukrajine, objavila je prošle sedmice da počinje pomorske vojne vježbe u Atlantiku, na Arktiku, na Tihom oceanu i u Sredozemnome moru te zajedničke vježbe s Bjelorusijom na granici s Europskom unijom.
OPTUŽILI SAD DA POTIČE NAPETOSTI
U utorak je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao da je Rusija “krajnje zabrinuta” pošto je SAD stavio u pripravnost 8.500 vojnika koji bi mogli biti pojačanje NATO-ovim Snagama za brzo djelovanje sa 40.000 vojnika. Odluka o njihovu razmještaju još se nije donijela.
Peskov je rekao da Washington potiče novo “pogoršanje napetosti”, kao i dan ranije kada je objavio da porodice američkih diplomata odlaze iz Ukrajine zbog, kako ocjenjuje SAD, neposredne prijetnje ruske invazije.
Ukrajinske vlasti su pak priopćile da su u utorak uhapsile skupinu koja je po naredbi Moskve pripremala oružane napade kako bi “destabilizirala” dijelove zemlje, napose uz rusku granicu.
NATO je objavio da svoje snage stavlja u pripravnost i šalje ratne brodove i borbene avione radi jačanja odbrambene sposobnosti u istočnoj Europi, u trenutku kada Rusija smatra prisutnost snaga Saveza u svom susjedstvu životnom prijetnjom.
Nakon kruga pregovora Washington treba ove sedmice dati pisan odgovor na ruske zahtjeve. No američki predsjednik Joe Biden istodobno pojačava pritisak proglašavajući pripravnost vojske.
Pariz će u srijedu biti domaćin sastanka savjetnika visokog ranga s Njemačkom, Rusijom i Ukrajinom kako bi pokušali oživiti format dijaloga iz 2015. koji je danas zamro.
SAD tvrdi da nema “nikakvih razlika” stajališta s Europljanima u vezi sa sankcijama koje bi se uvele Rusiji ako napadne Ukrajinu.
U slučaju ruske invazije Zapad predviđa najoštrije sankcije dosad. No Kremlj je uvijek bio neosjetljiv na takve pritiske.
Niz mogućih rješenja pripremila je Europska komisija. Razmišlja o smanjenju kupnje ruskog plina i nafte, rekao je za AFP europski izvor, ali Europljani su podijeljeni u vezi s tim pitanjem.
Na američkoj strani, Joe Biden razmišlja o tome da ruskim bankama zabrani upotrebu dolara, što bi nanijelo težak udarac privredi zemlje.