Mjesec januar u svijetu se obilježava kao mjesec borbe protiv raka grlića materice, zloćudne bolesti od koje svake godine umre više od 311.000 žena u svijetu. Procjenjuje se čak da u svijetu svake dvije minute bolest odnese jedan život, a u Bosni i Hercegovini, prema nekim istraživanjima, godišnje od ovog preventabilnog oblika karcinoma umre oko 150 žena.
Prema posljednjim podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, od karcinoma grlića maternice oboljelo je 478 žena, od čega je njih 353 u dobnoj grupi od 19 do 64 godine, a ostalih 125 u dobi od 65 godina i više. U pitanju je prevalenca (ukupan broj oboljenja, stari plus novi slučajevi), a ne incidenca, kada se registriraju samo novootkrivena oboljenja u kalendarskoj godini.
U Univerzitetskom kliničkom centru RS-a (UKC RS), prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), čak 12 posto smrtnosti kod žena izazvano je ovim oblikom raka.
Demografske promjene i nedostatak preventivnih programa predviđa broj smrtnih slučajeva koji će u budućnosti dostići godišnje i 460.000 do 2040. Iako veliki broj infekcija HPV-om nestaju same od sebe i većina prekanceroznih lezija spontano se povlači, postoji rizik za sve žene da HPV infekcija postane hronična, a prekancerozne lezije napreduju u invazivni karcinom grlića maternice.
Iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH podsjećaju da je januar mjesec borbe protiv raka grlića maternice, koji ove godine u fokus stavlja iskorjenjivanje raka grlića maternice kao javnozdravstvenog problema unutar nekoliko narednih.
– Postoji preko 200 vrsta HPV-a, a svaki tip ima broj. Neki tipovi HPV-a, poznati kao visokorizični, prenose se spolnim putem i mogu uzrokovati rak grlića maternice i druge vrste raka. Niskorizični tipovi HPV-a mogu uzrokovati obične bradavice na tabanima, bradavice u genitalnom području ili u rijetkim slučajevima izrasline nalik bradavicama u dišnim putovima, uzrokujući poremećaj glasa koji se naziva Rekurentna respiratorna papilomatoza – pojasnili su iz Zavoda.
Nordijske zemlje i Velika Britanija razvijaju veoma dobre programe i to su činili tokom niza godina. Oni su dali primjere u praćenju utjecaja i izvještavanju o dostignućima vakcinacije zasnovane na populaciji ili kampanjama skrininga. Prevencija je kompleksna u smislu prikazivanja i evaluacije kvaliteta i utjecaja složenih intervencija.
U nekim zemljama je uspostavljanje informacionih Sistema, odnosno registara carcinoma bilo prilično teško. BiH, nažalost, još na državnom nivou nema registar oboljelih od raka grlića maternice. Evidencije vode entitetski i kantonalni zavodi te pojedine zdravstvene ustanove, klinički centri.
Struka upozorava da bi mjere koje imaju zemlje EU i u našoj zemlji bile od iznimne pomoći ukoliko bi se naš sistem uvezao i napravio strategiju borbe protiv karcinoma grlića maternice na državnom nivou.
Inače, zemlje u našem okruženju imaju različitu stopu obolijevanja od karcinoma grlića maternice, pa tako na osnovu procjena za 2020. godinu, Evropskog informacionog sistema, žene u Crnoj Gori imaju stopu obolijevanja 26,2 na 100.000 žena, a u Srbiji su sa stopom obolijevanja 23,3 na 100.000 žena, i nalaze se na petom mjestu u Evropi, poslije Crne Gore, Rumunije, Estonije i Litvanije. Stopa obolijevanja od karcinoma grlića maternice u BiH je 14 na 100.000, u Hrvatskoj 10 na 100.000 žena, a u Sloveniji 6,7 na 100. 000 žena.
Slovenija ima razvijene preventivne programe, a i Hrvatska je na tom putu. BiH još nema razvijene preventivne programe. U našoj zemlji postoji Oportunistički skrining, ali i dobra informisanost žena o značaju preventivnih pregleda.
– Ukoliko se mjere prevencije i kontrole raka grlića maternice ne provedu uspješno, procjenjuje se da će se u svijetu do 2030. godišnje dijagnosticirati oko 800 000 novih slučajeva. Velika većina ovih slučajeva biti će u zemljama u razvoju. Za razliku od većine vrsta raka, veća je vjerovatnoća da će se rak grlića maternice razviti kod žena u dobi od 20 do 45 godina nego kod starijih žena – poručili su iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.