Kako zatvoriti bosanski krug?

Preporučujemo

Piše: Muharem CERO 

Ma koliko bio predvidiv izostanak institucionalne reakcije Srbije i Hrvatske na višestruko haškim presudama utvrđenog dokazanog i individualnog kažnjenog učešća u ratu protiv Bosne, djelovanjem u izvršilaštvu ili saizvršilaštvu, sa kolaborirajućim političkim i vojnim strukturama paradržava Republike Srpske i Herceg-Bosne u međunarodno kažnjivom djelovanju Udruženim Zločinačkim Poduhvatima, izvjesno je bilo da je to moglo biti tolerirano u međunarodnom mehanizmu tek sa ograničenim trajanjem kušnje.

- -

Preventivna reakcija na terenu u BiH je bila jačanje osovine Dodik-Čović (produženih poluga Zagreba i Beograda) i robusniji nastavak opstrukcije svih političkih procesa u BiH koji bi provođenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma vodili državu reintegraciji na putu euroatlantskih procesa.

Manje očekivano nisu se dale prepoznati niti šire reakcije na haškim istinama otklonjene predrasude o navodnom građanskom ratu u Bosni, a dokazanim agresorskim UZP-ovima Srbije i Hrvatske s namjerom uništenja i rastakanja državnog i teritorijalnog suvereniteta međunarodno priznatog Bosni i Hercegovini. Snažnim lobiranjem unutar europskih struktura, Hrvatska je pokušala i djelomično uspjela predlaganjem rezolucija, usmjeriti cijeli proces u BiH u antidejtonskom pravcu, te učinke međunarodno kažnjenih UZP-ova pretočiti u ustavni realitet zamamne kvalifikacije konsocijativnog federalizma.

Izmjenjeni kontekst širih međunarodnih okolnosti pružio je priliku i Srbiji da oživi poražene projekte, te nekontroliranim tumačenjem i korištenjem dejtonskih prava paralelnih i socijalnih odnosa sa entitetom Republika Srpska gotovo zaokruži u novi model policentrične države Srbije i jednog bosanskohercegovačkog entiteta.

Naravno da je sve te procese pomno pratio i analizirao kreator samog mirovnog sporazuma iz Dejtona. Istovremeno ohrabreni šutnjom i izostankom američkog odgovora na poodmakle procese, balkanski igrači su pokrenuli i snažno sponzorisane lobističke procese na američkom tlu, koji su se intenzivirali upravo u vrijeme poslijeizbornih događanja u SAD-u.

- -

Upravo dok se očekuju tri itekako važne drugostepene presude pred rezidualnim mehanizmom u Hagu (Karadžić, Mladić, Stanišić i Simatović), ovi pokušaji postaju sve intenzivniji i na sreću sa sve manje izvjesnosti u uspjeh. Očekivati je da i prijeteća “artiljerija” iz briselskih rovova vrlo skoro (već u decembru ove godine) postane, tek smiješni prasak političkih petardi za ukućno uveseljavanje.

Politički ciljevi udruženih zločinačkih poduhvata s 90-tih, možda u većoj mjeri jesu projecirani na demografsku sliku dejtonske Bosne. Etnička čišćenja i višestruki genocidi su proizveli ciljani učinak teritorijalizacije naroda, ali oni jesu nastali u faktičkom stanju oduzetog prava na odbranu (nametnutog embarga), pa uz uvažavanje dokazanog karaktera rata i činjenice njegovog međudržavnog obilježja i sam Dejtonski mirovni sporazum ne može izdržati kušnju pravičnosti, ali i samog međunarodnog prava.

Adresa kojoj valja slati pravomoćne haške presude, nažalost, nisu samo bh. institucije pa ni one europsko-briselske, nego upravo ona institucija koja je naložila formiranje samog Haškog suda- Ujedinjene nacije i njen Savjet bezbjednosti. Upravo konačan pravorijek o bosanskom ratu, uz uvažavanje haških istina, može i mora donijeti institucija savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Nadati je se da će oktobar ponuditi upravo državnike koji će ovu zadaću moći iznijeti.

Najnovije

Da li bi Vladimir Putin napao NATO?

Na papiru, Rusija ima velike planove. Cilj joj je proširiti svoje oružane snage na 1,5 miliona aktivnih vojnika, u...