Delegatkinja HDZ-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Marina Pendeš uputila je prijedlog Zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH koji će se sutra naći na sjednici. Prijedlog je da se zakon razmatra po hitnom postupku.
Prijedlog tretira izmjene dijela zakona koji se tiču izbora članova CIK-a, izbora članova Predsjedništva BiH koji dolaze iz Federacije BiH.
Najbitniji detalje jeste da bi član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda postao onaj kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među kandidatima Hrvatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova medu hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet kantona i to: Hercegovačkoneretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Kantonu 10 i Posavskom.
Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se sljedeći kandidat s liste kandidata Hrvata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uslov.
Uprkos stavovima HDZ-ovaca da je ovaj prijedlog usklađen sa ustavo, treba reći da je način izbora Predsjedništva BiH definisan samim Ustavom, pa bi bilo kakva suštinska promjena tog načina zahtijeva prethodnu promjenu Ustava.
Naprimjer, ako je Ustavom predviđeno da su izbori za člana Predsjedništva BiH direktni, ne može se zakonom promijeniti da su ti izbori posredni. A izmjene Ustava BiH moguće su jedino u za to predviđenoj proceduri – dvotrećinskom većinom u Parlamentarnoj skupštini BiH (Prestavnički dom i Dom naroda) – kako je propisano članom X Ustava. Zaobilaženje ove procedure i pokušaj da se izborni sistem preuredi običnim zakonom (poput Izbornog zakona BiH) predstavljao bi opasan presedan i kršenje ustavnog poretka.
Ovakav prijedlog u suštini uvodi posebnu izbornu jedinicu ili kriterij unutar Federacije na etničkoj osnovi, i to bez izmjene ustavnog teksta. Ustav BiH ne poznaje nikakav “dvostruki ključ” niti uvjet pobjede po kantonima; on podrazumijeva da je Federacija BiH jedinstvena izborna jedinica za izbor jednog bošnjačkog i jednog hrvatskog člana Predsjedništva. Drugim riječima, Izborni zakon BiH ne može derogirati ili mijenjati odredbe Ustava o suštinskim detaljima. On treba da razrađuje provođenje izbora u skladu sa ustavnim okvirom, a ne da taj okvir mijenja. Ako bi Izborni zakon propisao drugačiji način izbora članova Predsjedništva od onoga što stoji u Ustavu, takve odredbe bi bile neustavne i podložne ukidanju na Ustavnom sudu BiH.
Ukoliko kandidat nije izabran u skladu s ovim prijedlogom, onda je izabran kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje dva od pet navedenih kantona.
Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uslov.