Potpredsjednik entiteta Republika Srpska Ćamil Duraković oglasio se povodom sutrašnje sjednice Predstavničkog doma BiH na kojoj bi se trebao razmatrati Prijedlog zakona o Sudu BiH, koji je nazvao „spornim“ i „daleko od evropskog puta“ Bosne i Hercegovine. Posebno je istakao da ovaj prijedlog ne predviđa suđenja za ratne zločine niti za genocid.
„Osim što se ovim zakonom smanjuju nadležnosti sudske instance, radi se o klasičnoj političkoj trgovini s antievropskim posljedicama. Njegovo usvajanje bi vodilo razgradnji pravosudnog sistema države koja je već u ozbiljnoj političko-sigurnosnoj krizi zbog tolerisanja onih koji krše zakone i Ustav. Evropska unija ne smije na ovo šutjeti, jer bi to značilo prihvatanje bilo kakvog zakona radi prividnog progresa, što bi za državu, građane i pravosuđe bilo pogubno“, upozorava Duraković.
On smatra neprihvatljivim da se „pod plaštom evropskih integracija uvode zakoni koji će sutra prisiliti sudije, tužioce i druge pravosudne radnike da prelaze međuentitetsku liniju i rade u okruženju gdje lokalne policijske vlasti institucije BiH tretiraju kao nelegalne – što je, kako navodi, samo jedan od problema ovog prijedloga“.
Duraković naglašava da se ne radi o pravnoj reformi, već o „pravnoj kapitulaciji pred onima koji godinama osporavaju postojanje i nadležnosti Suda, ali i države BiH“.
„Kao osoba koja je preživjela genocid i živi u entitetu Republika Srpska, posebno me brine što u prijedlogu nema suđenja za ratne zločine niti genocid. Postavlja se pitanje – da li predlagači zaista vjeruju da će sudovi u RS ikome suditi za genocid počinjen u Srebrenici? Da li im je važno da li će svi osumnjičeni za ratne zločine biti procesuirani? Sa ovakvim ‘evropskim zakonom’, teško da će pravda ikada biti zadovoljena“, ističe Duraković, dodajući da se ovim ruše osnove pravne sigurnosti i podilazi rušiteljima ustavnog poretka.
Na kraju je poručio:
„Želim vjerovati da u ovoj državi ima dovoljno političke pameti i morala da ne dozvolimo da se pod plaštom lažnih ‘evropskih integracija’, iza kojih se kriju međuentitetske podjele, netransparentni dogovori i političke trgovine, sužava nadležnost državnih institucija. Sud BiH mora ostati institucija koja funkcioniše na teritoriji cijele države BiH u njenom punom suverenitetu, a ne da se fragmentira po mjeri političkih ultimatuma – jer ovaj zakon je upravo to: pristanak na usitnjavanje državnog suvereniteta.“