Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je 23. marta prošle godine Rezoluciju o Srebrenici prema kojoj se 11. juli obilježava kao Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici koji se dogodio 1995. godine.
Rezolucija je usvojena sa 84 glasa “za”, protiv je glasalo 19 zemalja, a suzdržane su bile 68 zemlje.
Najvažniji dijelovi Rezolucije sadržani su u sedam tačaka koje, između ostalog, podrazumijevaju da se 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici, da se bez rezerve osuđuje svako poricanje genocida kao i ratnih zločinaca, da se uspostavi program informisanja pod nazivom “Genocid u Srebrenici i UN” počevši tako svoje djelovanje za obilježavanje 30. godišnjice od genocida te poziva sve države članice na odgovarajuće edukacije i aktivnosti koje se odnose na podizanje javne svijesti o genocidu.
Uoči obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, šef Kabineta člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, Alija Kožljak je podsjetio da Rezolucija o Srebrenici predstavlja jednu od najvećih diplomatskih pobjeda naše zemlje u 21. stoljeću.
Kožljak se osvrnuo i na globalno obilježavanje 30. godišnjice genocida u Srebrenici, ali i o implementaciji Rezolucije o Srebrenici kroz obrazovni program širom svijeta.
“Ništa ne može ublažiti bol majki i hiljada drugih žrtava genocida. Njihova istrajna borba traje već tri decenije. Međutim, činjenica je da Rezolucija u Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici usvojena prije 30. godišnjice nad Bošnjacima Srebrenice bar je mali tračak nade u borbi za istinu i pravdu. Kao što je to istakao član Predsjedništva Bosne i Hercegovine koji je pokrenuo i usmjeravao aktivnosti u vezi sa ovom rezolucijom – usvajanje iste ima ogroman značaj za BiH i UN te predstavlja jednu od najvećih diplomatskih pobjeda BiH u 21. stoljeću”, kazao je za Klix.ba Alija Kožljak.
Kožljak je dodao da je diplomatska pobjeda postignuta pod najtežim globalnim okolnostima.
“Tada je predsjedavajući Predsjedništva BiH dr. Bećirović napravio zaista ozbiljne pripreme i odabrao ozbiljne ljude za realizaciju ovog projekta. Naravno, on je u ključnoj fazi uključio i druge bitne aktere kako bi došlo do usvajanja Rezolucije. Ogroman je doprinos majki Srebrenice, Memorijalnog centra, ali drugih. Posebno bih izdvojio hrabre majke Muniru Subašić i Kadu Hotić, Murata Tahirovića, Emira Suljagića, ali i mnogo njih. O ogromnom značaju usvajanja Rezolucije govori činjenica da će po prvi put ove godine Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici biti obilježen u organizaciji Ujedinjenih nacija u samom sjedištu u New Yorku”, naveo je.
Kožljak je istaknuo da će veliki broj država organizirati obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici u svojim gradovima, pokrajinama, regijama pa i državnim parlamentima od SAD-a, Australije, Njemačke, Hrvatske, ali i desetine drugih država.
“Rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija je zvanični akt i sve članice UN-a bi trebale da postupaju i da prihvate, bez ikakve rezerve, presude najviših sudova Ujedinjenih nacija pa samim tim i ovu Rezoluciju. Ujedinjene nacije kao globalna međunarodna organizacija koja predstavlja sve države članice ove organizacije će ispoštovati ovu odluku i pozvati sve misije pri UN-u da prisustvuju brojnim događajima koji će se realizirati ove godine u sjedištu. Pored aktivnosti u samom sjedištu UN-a, ove godine, upravo potaknuti usvajanjem Rezolucije, veliki broj država će organizirati obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici”, dodao je.
Kožljak je dodao da su prisustvovali već nekim od obilježavanja, uključujući i “Remembering Srebrenica UK” u Londonu, u organizaciji britanske vlade, gdje je pored najviših državnih zvaničnika prisustvovalo i 2.000 ljudi.
“Nema sumnje da usvajanje Rezolucije ima globalni karakter i značaj i da će cijeli demokratski svijet prihvatiti kao opću civilizacijsku normu”, kazali su.
Istaknuo je i da je implementacija Rezolucije počela još ranije ali da se potpuno implementiranje neće dogoditi preko noći te da će to trajati godinama.
“Brojne države i čak i države koje su bile suzdržane one su samim tim, po procedurama UN-a, podržale ovu Rezoluciju. To su potvrdile i organizovanjem brojnih događaja. Ne bih citirao države, ali vidjet ćete u narednim danima izvještaje. Bit će stotine država koje će na više lokacija obilježavati međunarodni dan sjećanja. Već sada se odazvalo preko stotinu zvaničnika iz različitih misija da prisustvuju brojnim događajima na taj način podržavaju i samu implementaciju Rezolucije. Značajna je komunikacija i s građanima porijeklom iz BiH, posebno kroz našu globalnu mrežu dijaspore, koji žive i rade širom svijeta i koji su iskazali ogroman interes da se kroz obrazovne programe implementira Rezolucija. Podsjećam da na unutrašnjem političkom planu, član Predsjedništva BiH Denis Bećirović je formirao poseban odbor za implementaciju i već godinu dana se radi na tome. Čak i na vanjsko-političkom planu se sa partnerskim državama intenzivno radi da se u obrazovne programe uvrste sadržaji koji govore o genocida u Srebrenici, ali o prevenciji genocida”, rekao je Kožljak.
Također, kada je riječ o obrazovnom program, Kožljak je pojasnio kako je u Kanadi, Njemačkoj, Austriji, Holandiji, Australiji, Turskoj, Indoneziji i drugim zemljama oficijelno počela primjena Rezolucije kroz obrazovne programe.
“Glasanje je pokazalo da je uz BiH cijeli demokratski svijet, a uz Srbiju manji broj država poput Sjeverne Koreje, Bjelorusije i Rusije. Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović i njegov tim nisu imali na raspolaganju ni pet posto resursa koje su imali Aleksandar Vučić i njegovi pomagači kada su se protivili usvajanju ove Rezolucije. Ponašanje Vučića u sali Generalne skupštine pokazuje da on ovo doživljava kao jedan od njegovih većih vanjsko-političkih poraza”, pojasnio je Kožljak.
Za kraj je pojasnio i na koji način će djeca kroz obrazovanje učiti o Srebrenici.
“Usvajanje kurikuluma u mnogim državama nije godišnji proces nego je to periodični proces. Države, koje imaju periodične procese usvajanje nastavnih planova i programa, predviđaju to u vrijeme kada im je naredni put usvajanje tog novog programa. Svi koji su već uvrstili u svoj obrazovni sistem na različitim nivoima, oni su već uradili neke amandmane i organizovali u dodatne kurseve po ovom pitanju, a u nekim od ovih država uveden je poseban predmet o izučavanju genocida u Srebrenici”, zaključio je Kožljak.