Nakon Srbije, Crne Gore došla je izgleda na red i Bosna i Hercegovina kada su u pitanju dojave o bombama. Ove aktivnosti se mogu povezati sa najavama hakerskih napada od strane zamjenika generalnog sekretara NATO-a Mircea Geoana koji je upozorio da bi Rusija mogla pokušati napasti kritičnu digitalnu infrastrukturu Gruzije i Bosne i Hercegovine, kao što je to učinila kada je napala Ukrajinu, kaže vojni analitičar Nedžad Ahatović.
Prve informacije, navodi Ahatović, govore da su mailovi o bombama u školama u Kantonu Sarajevo došle sa ruske domene.
– Kako bi se ostvario veći efekat panike targetirana su djeca, što za Rusku Federaciju ne predstavlja problem, jer oni ne biraju sredstva da se obračunaju sa onima koje drže na listi neprijatelja. Kao što vidimo cyber napadi, pored dezinformacija i digitalne špijunaže, dio su nove vrste tzv. hibridnog ratovanja koji koristeći ove vrste prijetnji ima prevashodno za cilj stvaranje panike i atmosfere terora i straha.
No, bez obzira na tu činjenicu, svaka dojava o bombi mora se uzeti kao najozbiljnija prijetnja i mora se strogo postupati u skladu sa sigurnosnim protokolima predviđeniim za te situacije koje će instituciji koja je dobila prijetnju izdati nadležne agencije za zaštitu zakonitosti. Svi ostali nivoi vlasti moraju početi aktivnije raditi na zaštiti građana od malignog ruskog utjecaja o čemu sam mnogo puta pisao i upozoravao, ali bez naročitog efekta. Moramo se uozbiljiti, mora se slušati i struka ponekad, jer situacija diktira pojačan oprez i iznalaženje načina da se pojača koordinacija svih sigurnosnih aktera u Bosni i Hercegovini u cilju povećanju nivoa sigurnosti građana – poručuje Ahatović.
Zamjenik generalnog sekretara NATO-a Mircea Geoana upozorio je prije sedam dana da bi Gruzija i Bosna i Hercegovina uskoro mogle postati mete Rusije, te izjavio da NATO pojačava svoju podršku dvjema zemljama kako bi ojačali njihove odbrambene sposobnosti, uključujući i protiv cyber ratovanja.
Ministarstvo prosvjete Crne Gore, podsjetimo, obustavilo je 27. aprila, nastavu u svim školama u Crnoj Gori zbog prijetećih anonimnih poruka o postavljenim bombama koje su nešto ranije stigle na mail adrese 41 škole. Prijetnje o postavljenim bombama stigle su i lokalnim samoupravama u Nikšiću, Beranama, Baru, Cetinju, Herceg Novom, Plavu… Policijskom kontrolom nije nađen eksploziv.
Dojava o postavljenoj bombi upućena je i na adresu kabineta predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.
U susjednoj Srbiji 16. maja elektronskom poštom upućene su prijetnje o postavljenoj eksplozivnoj napravi na ukupno 173 školske adrese, od ukupno 258 osnovnih i srednjih škola u Beogradu. Sve škole tada su evakuirane.
Dojava o bombama je upućena i aerodromu u Nišu, a prije toga i trgovačim centrima, željezničkoj stanici u Novom Beogradu, te dvaput zoološkom vrtu, potom i u Novom Sadu, Šapcu…
Pripadnici sigurnosnih službi Srbije identifikovali su više zemalja iz kojih su posljednjih sedmica stizale prijeteće poruke i lažne dojave o bombama na adrese javnih objekata u Srbiji.
Utvrđeno je da je osam takvih prijetnji stiglo iz Poljske, četiri iz Gambije, po dvije iz Irana i Nigerije i po jedna iz Ukrajine, Slovenije i Rusije. Identificirali su lokacije ukupno 19 mail adresa sa kojih su stigle prijeteće poruke o postavljenim bombama na različitim lokacijama u Srbiji, piše Faktor.ba.