U organizaciji Internacionalne akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (IANUBiH) 27. novembra u Sarajevu bit će održan okrugli sto nazvan “Kuda ide Bosna i Hercegovina”.
O brojnim aktuelnim temama i problemima koji opterećuju i s kojima se suočava BiH, ali i potencijalnim rješenjima govorit će predsjednik IANUBiH akademik Asim Kurjak, voditelj Razreda za humanističke nauke i kulturu IANUBIH akademik Sead Alić, redovni član i potpredsjednik IANUBIH akademik Žarko Papić, redovni član i predsjednik Senata IANUBiH akademik Žarko Primorac, redovna članica IANUBIH i profesorica Medicinskog fakulteta u Sarajevu prof.dr. Halima Resić te akademik Izet Mašić, piše portal Fokus.
O temi koliko su BiH potrebni naučni lideri i kreativan naučni podmladak govorit će predsjednik Asim Kurjak te izložiti i argumente koji idu u prilog potvrdnoj tezi o tome da su nam znanje i nauka potrebni kako bismo se suočili s realnošću u kojoj moramo dati adekvatan odgovor na velike promjene u svim oblastima bh. društva, ali i aktivno učestvovati u procesima globalizacije.
Profesor Kurjak ukazat će na to da je nauci potrebna stalna briga društva, ali i poslati jasnu poruku da naučnici trebaju uzvratiti svojom etikom, produktivnošću i društvenom odgovornošću.
U kontekstu jačanja pozicije i uloge naučnika u BiH profesor Kurjak značajan dio svog izlaganja posvetit će i odlasku mladih, obrazovanih ljudi iz BiH, te će ukazati na to da su BiH nažalost uglavnom napustili najkvalitetniji, a ne prosječni kadrovi.
– Prvenstveno nam odlaze mozgovi s područja prirodoslovnih i tehničkih disciplina, mnogo manje oni iz društvenih znanosti. Svojim radom i stručnim uspjesima u inozemstvu mnogi su naši stručnjaci dokazali svoje kvalitete. Jasno je da se u stranoj sredini mogu afirmirati samo natprosječni kadrovi – kaže profesor Kurjak.
Akademik Alić će ukazati na svojevrstan “bermudski trokut” rusko-američko-evropskih interesa u BiH, potom o prikrivenim teritorijalnim pretenzijama, nastavku priča o predziđu kršćanstva, o buđenju straha od Istoka te licemjerju kao dominantnom horizontu društvenog komuniciranja.
Govorit će i o izbjegavanju sučeljavanja s prošlošću i zločinima (onemogućavanju katarze), korištenju nacionalnih barjaka kao kulisa za bogaćenje pojedinaca, korupciji kao dominantnom obliku poslovanja te feudalizmu političkih partija, ali i drugim temama.
Alić dodaje da će dio izlaganja posvetiti i nemogućnosti razvijanja moralnoga društva uz senzacionalizam, površnost i prisvajanje medija od strane političkih nomenklatura.
Akademik Papić koji je i potpredsjednik IANUBIH govorit će u svom izlaganju o temi “Kako izaći iz krize” uzrokovane u BiH, kako sam, kaže “sudarom između, u konačnici, unitarizma i separatizma”, te kako ocjenjuje strah nacionalnih stranaka, a prvenstveno SNSD-a, od gubitka vlasti.
U nekoliko teza akademik Papić najavljuje izlaganje svog viđenja osnovnih problema, ali i potencijalnih rješenja krize u kojoj se nalazi BiH.
– Pojavni oblici krize su neslaganje oko Izbornog zakona, odluka Ustavnog suda, pasivnost Ureda visokog predstavnika (OHR). Osnovni problem je odnos građanskog i nacionalnog. Nacionalna ravnopravnost (konstitutivnost) je prva linija realizacije individualnih ljudskih prava – kaže Papić.
O uvijek aktuelnoj temi zdravstva, a naročito u ovo vrijeme pandemije koronavirusa i nažalost neadekvatnom sistemu zdravstvene zaštite na okruglom stolu će govoriti prof. dr. Halima Resić, redovna članica IANUBiH.
Ova stručnjakinja će kroz svoje izlaganje “Kuda ide bosanskohercegovačko zdravstvo” govoriti o slabostima sistema koji direktno utječe na zdravlje i živote ljudi, s naglaskom i na utjecaj politike u toj oblasti.
– Bosanskohercegovački zdravstveni sistem je oblast u koju treba uložiti mnogo truda, stručnosti i novca. Oblast poprilično oslabljena raznim izazovima. Veliki problem čini i značajan uticaj politike, koja svih ovih godina diktira vodeće ljude u zdravstvu, pri tome nerijetko kršeći osnovne kriterijume, što se direktno odražava na funkcioniranje zdravstvenog sistema – dodaje Resić.
U najavi predavanja najavljuje da će ukazati na to da bosanskohercegovačko zdravstvo neminovno mora doživjeti određene reforme, što je dug put, ali neophodan.
Akademik Primorac govorit će o uzrocima koji su BiH i njene građane doveli u poziciju da je danas najsiromašnija zemlja u Evropi, a što je i jedan od razloga masovnog iseljavanja, prvenstveno mladih iz BiH.
– Prema nekim kriterijima, posljednje mjesto na evropskoj rang listi zamjenjuje samo s Albanijom. Veoma usporen ekonomski razvoj, u proteklih četvrt stoljeća, posljedica je nepovoljnih političkih, ekonomskih i socijalnih kretanja. Posebno bih istaknuo disfunkcionalnost države i potkapacitiranost upravljačkih struktura, što, posljedično, proizvodni nisku ekonomsku efikasnost, zaostajanje za konkurencijom i siromaštvo – podvukao je Primorac.
Jedan od učesnika skupa je i akademik Izet Mašić koji će govoriti o temi “Scientometrija-imperativ naučne validnosti sadržaja naučnih publikacija”.
Najavljeni okrugli sto “Kuda ide BiH” u organizaciji IANUBiH pokazuje, piše Fokus, da je ova akademija iako osnovana prije nepunih šest mjeseci veoma brzo aktivirala sve svoje mehanizme i kapacitete kako bi reagirala na sve pojave i probleme koji opterećuju ne samo BiH, nego i region i svijet.