“Polazna osnova za izradu Programa reformi bio je već urađeni Godišnji nacionalni program (ANP) BiH za 2018. i 2019. godinu, odnosno dokument koji treba biti upućen u Brisel je jedna ažurirana verzija tog programa. U draftu koji se našao kao polazna osnova političarima za kreiranje Programa reformi je dokument sa svih onih šest ključnih poglavlja koje sadrži ANP u svojoj obaveznoj strukturi. Smatram da se nisu mogla izbaciti poglavlja iz tog dokumenta. Oni su se dogovarali o tome šta eventualno nekome u ovom momentu politički smeta, šta taj pregovarač u ovom momentu ne može prodati svom biračkom tijelu. Tako da su neke dijelove tog dokumenta pokušali uskladiti, a jedan veliki dio detalja su možda i izbacili”, kazao je Kožljak.
Prema njegovim riječima, dokument Program reformi BiH koji su proizveli ambasadori Kvinte zajedno s bh. političkim liderima je kostur Godišnjeg nacionalnog programa, smanjen na jedan politički kompromis koji je u ovom momentu moguć.
“Ambasadori Kvinte bili su direktni učesnici pregovora. U izradi dokumenta je učestvovao predstavnik NATO Štaba u Sarajevu. Od svih su dobivena obećanja da će taj usaglašeni dokument, kako god se zvao, predstavljati Godišnji nacionalni program i kao takav bi bio prihvaćen od NATO-a”, istakao je Kožljak u izjavi za Klix.ba.
Podsjetio je da je NATO, odnosno ministri spoljnih poslova zemalja članica NATO-a, donio odluku da se uputi poziv Bosni i Hercegovini da dostavi Godišnji nacionalni program kako bi se aktivirao MAP.
“Bosna i Hercegovina je odgovorna kao država da to uradi, budući da se za to obavezalo njeno Predsjedništvo. Samim odgovaranjem, mi dostavljamo ANP. Strageija Evropske unije ne zove se samo Strategija EU, nego se naprimjer može zvati ‘Evropa 21. vijeka’. Naziv Program reformi BiH se može smatrati kao određena vrsta podnaslova. U svakom slučaju, pošto je MAP jedan dugoročni plan aktivnosti, dokument, kako god se zvao, je prvi odgovor u okviru tog plana aktivnosti. Smatram da slanje dokumenta u Brisel značiti aktivaciju MAP-a, osim ako neko tokom komentara, diskusija ne bude učinio direktni korak da se to ospori”, smatra Kožljak.
Upitan da li sljedeće godine može neko osporavati slanje ANP-a, Kožljak odgovara da je ANP tehničko pitanje i da nije trebalo ni ove godine da bude osporavan.
“Da su stvari išle kako je predviđeno, ni ove godine niko nije trebao otežavati slanje ANP-a, budući da je to tehničko pitanje. Sve odluke koje su trebale biti donesene na političkom i pravnom nivou su već donesene. U donošenju tih odluka učestvovali su politički predstavnici svih naroda. Sve ono kako to zakon reguliše. U ovoj fazi se to nije uopšte trebalo politizirati ovako. Naredne godine se nadam da će se steći uslovi da se ne pravi problem od nečeg što uopšte nije problematično, već je, naprotiv, rješenje, mogućnost… Ne bi se iznenadio da neko politizira kako ovo tako i drugo pitanje”, kazao je Kožljak.
Podsjeća da odluke donošene od 2005. godine do danas imaju zakonsko uporište i da se proces integracija ne može zaustaviti.
“Neko može usporavati, može umanjiti kvalitet kroz kompromis, može se eventaulno usporiti kompletni progres, odnosno prezentacija progresa, ali se ne može zaustaviti proces”, zaključio je Alija Kožljak.