Ambasador Damijan Sedar: Slovenija vidi Bosnu i Hercegovinu kao zemlju potencijala

Preporučujemo

Ambasador Republike Slovenije u Bosni i Hercegovini Damijan Sedar u intervjuu za Preporod.info je govorio o kandidatskom statusu naše zemlje u Evropsku uniju (EU), održanim izborima – uz osvrt na izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik, NATO putu naše zemlje, kao i o odnosima BiH i Slovenije.

Ambasador Sedar poslao je vrlo ohrabrujuće poruke za bh. građane, poruke vlastima, a sudeći po onome što je rekao, prilika koja je Bosni i Hercegovini data kandidatskim statusom ne smije biti propuštena, navodeći da “samo napredak ka EU i boljem blagostanju za sve je pravi smjer Bosne i Hercegovine”.

- -

Bosna i Hercegovina je nakon šest godina dobila status kandidata u EU. Vaša ekselencijo, kako gledate na to što smo dobili status da postanemo članica EU porodice? Koliko je za Bosnu i Hercegovinu to važno u ovim trenucima, s obzirom na dešavanja u cijelom svijetu?

Ambasador Sedar: Strateški cilj Bosne i Hercegovine je evropski put, što znači punopravno članstvo u EU. Bosna i Hercegovina je evropsku perspektivu stekla već na sastanku Evropskog vijeća u junu 2003. godine u okviru evropske perspektive regije Zapadnog Balkana. EU već duže vrijeme čeka Bosnu i Hercegovinu. Prvi važan korak dogodio se 2008. godine potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a prijava za kandidaturu za punopravno članstvo predata je 2016. godine. Kandidatski status, naravno, znači veliki korak naprijed i ujedno je poruka svim građankama i građanima Bosne i Hercegovine da su obećanja EU realna. Mogu se realizovati ispunjavanjem poznatih uslova i kroz pregovarački proces, koji neće značiti samo ispunjavanje zadataka, već će biti proces stvarnih promjena, što će značiti povećanje kvalitete života, bolje plate, više investicija.

Sve smo to već vidjeli u zemljama Centralne i Istočne Evrope, koje su nakon ulaska u EU 2004. godine doživjele neslućeni procvat i razvoj. Bosni i Hercegovini, koju vidimo u srcu Evrope, posebno treba novi talas razvoja. Možemo zamisliti masovni odlazak mladih talenata, cijelih porodica, koji traže bolju perspektivu van granica Bosne i Hercegovine. Mišljenja sam da ova država, sa svim poznatim resursima, može ponuditi bolji prosperitet svim svojim stanovnicima ako se pravilno integriše u evropske tokove. EU je pred vratima – od 1. januara 2023. Bosna i Hercegovina će na svojoj najdužoj granici graničiti i s EU i sa šengenskim prostorom, kao i s eurozonom. Moramo priznati i da su geopolitičke promjene u svijetu kumovale novom pogledu EU na proširenje, koje zbog naše međuzavisnosti postaje još važniji.

Koliko i kako možete pomoći zadatku koji se našao pred Bosnom i Hercegovinom, šta je nužno uraditi da zadaci, za konačno članstvo koji su pred bh. vlastima, budu što prije realizirani? Šta poručujete bh. vlastima?

- -

Ambasador Sedar: Slovenija podržava evropski put Bosne i Hercegovine od svog punopravnog članstva u EU 2004. Navršit će se 20 godina od naših uspješnih pregovora za ulazak u EU, ali za to vrijeme već smo dva puta predsjedavali Vijećem EU, tako da danas imamo bogato iskustvo koje želimo podijeliti s Bosnom i Hercegovinom. Naš premijer dr. Robert Golob, koji uz sada bivšeg predsjednika Pahora i potpredsjednicu Vlade / ministricu vanjskih poslova Tanju Fajon, ima velike zasluge za pozitivnu odluku o kandidatskom statusu Bosne i Hercegovine, najavio je posjetu Bosni i Hercegovini u januaru 2023. godine i najavio svu tehničku i razvojnu pomoć.

Sada je jedinstvena prilika, posebno nakon izbora, da se sva energija usmjeri na ispunjavanje uslova. Morate biti svjesni da Bosna i Hercegovina ima prijatelje među državama članicama EU i da je EU pravi partner budućnosti koji će moći ocijeniti stvarni napredak. Napredak neće izostati ukoliko postoji interni konsenzus o prioritetima.

Kako Slovenija gleda na Bosnu i Hercegovinu?

Ambasador Sedar: Prvo bih želio da istaknem da Slovenija i Bosna i Hercegovina imaju odlične, neopterećene i prijateljske odnose. Od početka svog mandata u julu 2021. godine, a često sam čuo da smo u suštini najbolje komšije. Naravno, nismo fizički komšije, ali kvalitet odnosa svjedoči o toj bliskosti. Slovenija vidi Bosnu i Hercegovinu kao zemlju potencijala, koja nažalost ima previše unutrašnjih problema u realizaciji tog potencijala. Ljudi, kultura i prirodne ljepote izuzetno nas privlače. U tome postoji uzajamnost, jer nije slučajno što je veliki dio doseljenika u Sloveniji iz Bosne i Hercegovine.

Molim Vas da se osvrnete na izbore u Bosni i Hercegovini i novi Izborni zakon koji je nametnuo visoki predstavnik. Mogu li se konačno desiti neke promjene nabolje u Bosni i Hercegovini, i šta je nužno mijenjati da građani bolje žive?

Ambasador Sedar: Tokom svoje diplomatske karijere bio sam i posmatrač izbora, a sarađivao sam i u zakonodavnoj oblasti u promjeni izbornog zakonodavstva. Demokratska priroda izbora je izuzetno važna, jer je to jedan dan u četiri godine kada bi ljudi svojom voljom trebali da odlučuju o svojim predstavnicima i budućnosti svoje zemlje.

Na dan izbora, 2. oktobra 2022. godine, bio sam diplomatski posmatrač na relaciji Bugojno – Mrkonjić Grad. Nakon dva mjeseca od izbora, imam osjećaj da su vaši izbori trofazni – postoji izborni dan, koji je prošao relativno dobro, zatim izborna noć, o kojoj se dosta špekulisalo, a onda i postizborni dani kada rezultata nema i nema, a istovremeno se događaju ponovna prebrojavanja i prebjezi izabranih predstavnika. Napori će morati ići u pravcu da se izborni dan završi brzim prebrojavanjem i objavljivanjem rezultata u roku od dan-dva. Volja birača se mora tretirati kao svetinja, pa tome moraju težiti i domaće reforme. Izborni zakon je vaš, osmislite ga sami na pravi način.

Poznato Vam je da sve više bh. građana ide u Sloveniju zbog posla. Imate li podatke koliko ih je do sada otišlo, posebno u posljednjoj godini? Koliko ih čeka radne dozvole? Hoće li se po tom pitanju u narednoj godini nešto mijenjati ili uslovi odlaska ostaju isti?

Ambasador Sedar: U medijima sam propratio da u Sloveniji postoji potreba za 40.000 radnih mjesta. Naši poslodavci cijene radnu snagu iz Bosne i Hercegovine. U posljednje dvije godine izdali smo oko 10.000 radnih viza i boravišnih dozvola za podnosioce zahtjeva iz Bosne i Hercegovine. Tačni podaci o postupcima koji su u toku nisu javni. Također, ne mogu da komentarišem šta će se dešavati s radnim dozvolama u budućnosti, jer smo u zahvatu energetske krize, visoke inflacije, ali i usporavanja pojedinih segmenata privrede.

U Ljubljani je otvoren Muslimanski kulturni centar, no, s obzirom na širenje islamofobije u svijetu, kako vidite položaj muslimana u Sloveniji?

Ambasador Sedar: Slovenija je sekularna država. Mišljenja smo da je religija lično uvjerenje svakog pojedinca i zato se ne bavimo izgledom vjernika. U zajednici iz koje dolazim ne razdvajamo ljude po vjeri, kod nas su prave vrijednosti rad i drugi odnosi u zajednici.

Imao sam priliku da upoznam vaše imame koji rade u Sloveniji, pa dozvoljavam sebi da sumiram riječi jednog od njih, koji kaže da muslimani u Sloveniji nisu stranci. Znamo da su muslimani u Sloveniji prisutni već cijelo stoljeće. Oni su dio slovenačkog društva, govore slovenački, poštuju zakone, tradiciju, plaćaju poreze, i većina njih su i državljani Republike Slovenije.

Za kraj šta poručujete bh. građanima, a šta vlastima u Bosni i Hercegovini?

Ambasador Sedar: Moja poruka svim Bosancima i Hercegovcima na kraju 2022. godine je u duhu poruke o kandidatskom statusu za EU: Nove prilike ne smijete propustiti! Ovo se odnosi kako na stanovnike tako i na vlast. Samo napredak ka EU i boljem blagostanju za sve je pravi smjer Bosne i Hercegovine. Tome bih dodao i saradnju s NATO-om i napredak u tom pravcu.

Opšti napredak vašeg društva jeste i bit će moguć kroz reforme i ispunjavanje uslova, koji su prije svega neophodni i potrebni stanovnicima ove prelijepe zemlje. Uspješna provedba reformi donijet će željeni napredak i istinsko povjerenje u društvo u kojem živite.

Najnovije

Novi udarac: RS mora Slovencima platiti 90 miliona KM

Republika Srpska dužna je slovenačkom preduzeću “Vijadukt” isplatiti 90 miliona maraka odštete zbog jednostranog raskida ugovora o koncesiji za...