Analitičari: Milanović pobijedio zbog ekstremnog desničarenja HDZ-a i premoći nad Kolindom

“Kolinda Grabar-Kitarović je lošom kampanjom u prvom krugu prokockala prednost s kojom je ušla u reizbor. Umjesto ideoloških podjela Hrvatska je izabrala moralne teme – prije svega borbu protiv korupcije. Na tome je veliki posao odradio Dario Juričan koji je u prvom krugu skupio 100 hiljada glasova na kampanji protiv korupcije u Zagrebu koji se pokazao kao presudan, uz ostatak središnje i sjeverne Hrvatske, te Primorja i Istre. Slabija izlaznost u Slavoniji je rezultat dobrog rezultata Miroslava Škore koji je odbio pozvati svoje birače da podrže Kolindu Grabar-Kitarović u drugom krugu. Što se politike prema BiH tu ne treba očekivati puno promjena prema dosad izrečenom u duelima kandidata”, prokomentarisao je Macan.

Dragan Markovina, analitičar i historičar iz Splita, podsjetio je kako je u analizi za Klix.ba poslije prvog kruga izbora naslutio dalji razvoj događaja.

“Upravo kao što sam najavio istu večer nakon objave rezultata prvog kruga, Zoran Milanović je postao novi predsjednik Republike Hrvatske. Do toga je došlo zbog tri razloga. Prvi je što su se ljudima HDZ i ovo ekstremno desničarenje popeli na vrh glave, drugi je što se Milanović i Grabar Kitarović ni po jednom kriteriju ne mogu staviti u istu rečenicu i to je jasno svakome pismenom čovjeku, a izbori su ipak personalni i konačno je treći razlog taj što Milanović ima jednu vrstu domoljubne legitimacije. Kad sve ovo sumiramo, možda je najvažnija stvar koju su ovi izbori pokazali ta da hrvatsko društvo nije do kraja otišlo kvragu, unatoč snažnim nastojanjima da do toga dođe”, kazao je Markovina.

Upravo iz tih civilizacijskih razloga sam i glasao za Milanovića, nastavlja Markovina, iako nemam nikakvih iluzija oko njegove ideološke pozicije, koja ne samo što nije u punom smislu lijeva, nego je često i naklonjena prema Franji Tuđmanu.

“Što se tiče reperkusija koje ovi izbori mogu imati za budućnost, Hrvatska je dobila čovjeka koji je kapacitiran za funkciju na koju je izabran, što s Kolindom nije bio slučaj, ali je isto tako, što se npr. konkretno Bosne i Hercegovine tiče, i dalje imamo čovjeka s patronizirajućim stavom prema Hrvatima u toj zemlji, što doista jeste problem. Iako je na zadnjem sučeljavanju donekle reterirao, uvidjevši kompleksnost odnosa u toj zemlji. Na koncu, nekih bitnijih vanjskopolitičkih pomaka, osim vjerovatno napuštanja inicijative Triju mora, neće biti, ali će društvena atmosfera u zemlji biti svakako relaksiranija”, zaključio je Markovina.

Novinar Večernjeg lista Zoran Krešić smatra da se Hrvatska odlučila na zaokret i izabrala Zorana Milanovića i kaže kako to nije rezultat činjenice da se zemlja zacvrnjela, nego kao rezultat otpora prema vladajućem HDZ-u značajnog dijela hrvatske javnosti, ali i rezultat unutrašnjih slabosti i podjela u vladajućem HDZ-u te na desnici, kao i gafovima obilježenoj završnici kampanje Kolinda Grabar-Kitarović.

“Ovaj je omjer po broju glasova čak i iznenađenje, s obzirom na to da je HDZ ipak uspio mobilizirati značajan dio svoga tijela jer je prvi krug izgledao prilično beznadno. Ovi su izbori i svojevrsna uvertira za parlamentarne izbore koji su na rasporedu za deset mjeseci. Sa Zoranom Milanovićem na Pantovčaku Vladi Andreja Plenkovića neće biti lako iako neki vjeruju kako će moguće biti i jednostavnije s obzirom da je dio grupacije oko Grabar-Kitarović visoko ciljao na smjenu aktualnog predsjednika HDZ-a”, kaže Krešić.

Na proljeće Plenkovića očekuje i stranački kongres, dodaje Krešić, kada će ga zasigurno pokušati s trona smijeniti desnije stranačko krilo nakon neuspjeha njihovog predsjedničkog kandidata.

“Broj glasova koje je u BiH dobila Kolinda Grabar Kitarović je posve očekivan jer je ovdašnji HDZ mobilizirao svoje birače, no to se pokazalo nedovoljnim za promjenu odluke birača u Hrvatskoj. Kada je u pitanju Milanovićev odnos prema Bosni i Hercegovini, iskreno ne očekujem bitnije promjene. Za sve važnije političke opcije u Hrvatskoj, osim tek pojedinih političkih marginalaca, BiH se posmatra kao strateški važna zemlja zbog historijskih i privrednih odnosa, ali i zbog činjenice da su Hrvati u BiH konstitutivan narod. Milanovićev dolazak u Mostar 2014. kada su nasilnici spalili sedam institucija, njegovo zatvaranje arhiva HVO-a u Zagrebu zbog zloupotrebe prilikom podizanja optužnica za pripadnike HVO-a, ali i otvoreno protivljenje izboru Željka Komšića jasno ga postavlja na istu udaljenost prema politikama u Sarajevu koje nastoje majorzirirati Hrvate u BiH. Upravo zbog činjenice što dolazi s ljevice Milanović će još moći otvorenije govoriti o BiH, ali i položaju Hrvata”, zaključio je Krešić.

(Klix)