U poruci američke carine koja je tiho iscurila u ranim jutarnjim satima u subotu, niz brojeva je naveden kao izuzetak od carine od 125 posto na robu koja ulazi u zemlju iz Kine.
Kako piše u svojoj analizi ekonomski urednik BBC-a, šifra “8517.13.00.00” većini svijeta znači vrlo malo, no na američkoj carinskoj listi predstavlja pametne telefone.
Uključivanje je značilo da je kineski izvoz broj jedan u Ameriku po vrijednosti prošle godine bio izuzet od uvoznih poreza, zajedno s drugim elektroničkim uređajima i komponentama, uključujući poluvodiče, solarne ćelije i memorijske kartice.
U kontekstu američkog ministra trgovine Howarda Lutnicka koji je prije samo nekoliko dana objavio da je dio svrhe eskalacije carina za Kinu vraćanje proizvodnje iPhonea u SAD, ovo je bio zapanjujući preokret.
SAD je sada iz carina isključio najveći pojedinačni kineski izvoz, i svakako najistaknutiju gotovu robu, bez da su to isprva javno objavili.
Vrijedno je razmotriti šta bi se dogodilo da nije bilo ovog izuzeća.
Učinak carina od 125 posto na Appleov proizvodni pogon Zhengzou u istočnoj Kini počeo bi se pokazivati za najviše nekoliko sedmica u američkim Apple trgovinama. Bio bi to totemski “šok od naljepnica” za burno promicanje carina Bijele kuće, ističe se u analizi BBC-a.
Prema jednom Counterpointu, firmi za istraživanje globalnog tehnološkog tržišta, čak 80 posto Appleovih iPhonea namijenjenih prodaji u SAD-u proizvedeno je u Kini.
Procjenjuje se da su proizvodne marže tehnološkog diva između 40 i 60 posto. Uobičajene cijene iPhonea mogle su se približiti 2.000 dolara. Druga opcija za Apple mogla je biti rasporediti trošak na sve njegove globalne cijene, ali bi li ostatak svijeta prihvatio plaćanje Trumpove carine?
Vrlo javno ponovno određivanje cijena iPhonea je izbjegnuto, ali se ipak može dogoditi ako, kao što je Bijela kuća rekla, prethodno nametnute carine od 20 posto Kini vezane za moćni opioid fentanil ostanu na snazi.
Tim Cook, izvršni direktor Applea, ovdje je ključni igrač. Može doći na sastanak i s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom. Nije čudno predviđanje sugerirati da bi, ako do njega dođe, bilo kakvom miru u američko-kineskom trgovinskom ratu mogao posredovati Cook.
To se temelji na njegovoj dubokoj temeljnoj ulozi u povezivanju dviju ekonomija. Odabrao ga je Appleov suosnivač Steve Jobs zbog njegove nenadmašne stručnosti u logistici opskrbe tačno na vrijeme.
Sada se sve ovo odvija prilično brzo. Vikend izvještaji u američkim medijima tvrde da je trgovinski jastreb Bijele kuće Pete Navarro također na strani američkog ministra finansija Scotta Bessenta.
Navarro je bio autor zloglasne jednadžbe koja je postavila takozvane recipročne carinske stope proporcionalne veličini trgovinskog suficita zemlje sa SAD-om, nazivajući to “zbrojem svih varanja”.
Bessent sada vodi pregovore s trgovinskim partnerima koji žele izbjeći ponovnu primjenu tih stopa nakon 90-dnevne pauze.
Veliko je pitanje nakon 10 dana haosa. Koji je poticaj drugim nacijama da ovdje mnogo ponude? Trumpova administracija očito je prestrašena reakcijom tržišta obveznica na predsjednikove trgovinske planove i pitanjima oko statusa sigurnog utočišta američkog duga za ulagače.
Nevjerovatan zaokret
U pokušaju da spriječi porast efektivnih kamatnih stopa na obveznice na pet posto, SAD-u su potrebni poslovi veći od onih u zemljama sa suficitom.
Doista, široki raspon izuzeća ovog vikenda sam po sebi predstavlja nevjerovatan zaokret u odnosu na načelo utjelovljeno u ozloglašenoj tarifnoj šemi koju je Trump održao u Rose Gardenu.
Nešto manje od četvrtine ukupnog kineskog izvoza sada je izuzeto od carine od 125 posto, prema Capital Economicsu.
Konsultantska kuća sugerira da postoje i drugi veliki dobitnici izuzeća, sa 64 posto izvoza u SAD iz Tajvana, 44 posto iz Malezije i nešto manje od 30 posto iz Vijetnama i Tajlanda koji su sada također izuzeti.
Univerzalna carina od 10 posto sada je prepuna izuzeća, a najveće izuzeće su za mnoge nacije s ogromnim trgovinskim viškovima u proizvodnji elektronike.
Nova tarifna jednadžba daje efektivni popust od univerzalnih 10 posto (kroz izuzeća) onima s najvećim viškovima. Primjerice, Tajvan ima 74 milijarde dolara suficita sa SAD-om, a Vijetnam 124 milijarde dolara.
To je upravo suprotno od zloglasne Navarrove računice od prošle sedmice. U 10 dana prešli smo put od “pljačkaša i pljačkaša” koji će biti najteže pogođeni do (osim Kine) onih s velikim viškovima koji će dobiti najveća izuzeća.
U međuvremenu, saveznik kao što je Ujedinjeno Kraljevstvo koje prema američkim brojkama ima deficit od 12 milijardi dolara – tj. SAD prodaje više Ujedinjenom Kraljevstvu nego obrnuto, ima carinu od 25 posto na automobile, svoj najveći izvoz robe, uz broj dva, lijekove, u redu za slične naknade.
Bijela kuća je prešla put od jasnog sugeriranja da neće biti pregovora o osnovnim carinama od 10 posto do nuđenja izuzeća za same proizvode koji uzrokuju deficit koji je cjelokupna politika trebala riješiti.
Ovo je puno više od “veslanja nazad”. Neki su ga prozvali “umjetnost opoziva”.
SAD sada pregovara s tržištima obveznica i samim sobom. Ostatak svijeta tek će vidjeti kako će se ovo sada odvijati, zaključuje se u analizi BBC-a.