Piše: Muharem CERO
Dosadašnja iskustva Bosne i Hercegovine sa ostvarenjem njenih sukcesionih prava upućuju da postojeći institucionalni okvir nije prilagođen ostvarivanju svega onoga što BiH pripada „u ostavinskom postupku SFRJ“.
To potvrđuje Aneks G ( imovina BiH izvan BiH), Aneks B (nepokretna vojna imovina na teritoriji BiH), kao i svi do sada otvoreni, a nezavršeni sukcesioni aneksi.
Unatoč toj činjenici insitucije BiH nisu našle načina pozicionirati se u procesu sukcesije da bi ih se smatralo jednako suverenim svim novonastalim državama iz disolucije.
Ta činjenica Bosnu je zadražavala na statusu objekta sukcesije, a ne njenog subjekta. Svi sukcesioni aneksi su Bosnu pozicinirali u infreriorniji položaj jednako suverene države.
Trinaestog septembra u Beogradu, radne skupine sukcesora, pa i BiH, otpočet će razgovore o raspodjeli i rješavanju pitanja imovine iz Aneksa A Sporazuma o sukcesiji.
Sukcesione strane su se već licitirale sa svojim potraživanjima. Hrvatska je ovih dana svoj mogući, mada maksimalistički zahtjev precizirala na 10 milijardi dolara.
Špekulira se da je ukupna sukcesiona masa iz ovog aneksa 70 milijardi dolara.
Istovremeno Srbija ispostavlja svoja potraživanja i zadire na vojnu imovinu koja se nalazila na teritoriji drugih novonastalih država sa znatno većim zahtjevom od onog hrvatskog.
U cijelu priču već u pregovaračkoj fazi se može uključiti i pretpostaviti mogućnost nastanka novih državno pravnih subjekta u odnosu na pet sukcesionih. Očekivati je naime da Crna Gora i Republika Kosovo ispostave i svoje zahtjeve. Tim činom cijeli Sporazum o sukcesiji dobio bi i novu sadržinu ali i novu međunarodno pravnu priču. No, otom potom. Vidjet ćemo šta će vrijeme donijeti.
Krhki, i gotovo nepostojeći institucionalni okvir ne jamči da bi BiH cijelu priču mogla iznijeti ne bitno drugačije, nego što iskustvo potvrđuje u prethodno otvorenim aneksima.
Nažalost, Vijeće ministara ali i Parlament BiH nisu prepoznali nužnost dogradnje i jačanja jako bitnog segmenta. Svjedočimo da se poslije Aneksa G i političko pravnog debakla BiH za ulazak u posjed svoje imovine na teritorji drugih država (Srbije i Hrvatske) nije ništa niti promijenilo niti dogradilo.
Sve to stvara sumnju da bi se nešto moglo i promijeniti, barem u ovih 30 dana mandata aktuelnih institucija.
Praznina koja će nastati u procesu ustrojavanja novih institucija BiH potvrđuje da bi se BiH mogla naći u još težoj poziciji i institucionalnom zaostajanju za drugim eks jugoslovenskim državama. Sve to uzročno- posljedično stvara enormno velike ekonomske štete budžetima BiH.
Ustvrdili smo ranije da masa iz sukcesije je mogla i može biti nadomjestak sve opasnijem bh. finansijskom zaduživanju.
Nije preslobodno ustvrditi da je urušavanje ekonomskog suverentiteta BiH jedan od segmenata antibosanskog djelovanja, pa stoga one strukture kojima je to cilj i opstruiraju uspostavu zdravog institucionalnog okvira odbrane bh. sukcesionih prava.
Spavači tih i takvih projekata su duboko u strukturama bh. institucija i nažalost „ veoma uspješno“ rade svoju zadaću. Dužina njihovog opstanka je upravo proporcionalna jačanju bh. državnosti i potvrdi njene ustavno-pravne jednakosti sa svim novonastalim eks jugoslovenskim državama.
Stari vele nadanjom naivnom radovanje.