Američki predsjednik Donald Trump pobijedio je na izborima uz pomoć Twittera, potvrdili su mnogi stručnjaci u sferi marketinga. Jedan od njih je i David Robison koji je za britanski Independent rekao kako je Trump zabavljao publiku, praveći od sebe i autsajdera i zabavljača, te je na taj način privukao i pažnju te dobio glasove publike.
A koliko su bh. političari svjesni utjecaja i važnosti prisutnosti na društvenim mrežama? U ovom članku smo analizirali nekoliko stranica političkih kandidata na društvenim mrežama te razgovarali sa šeficom Odsjeka za komunikologiju na Univerzitetu „Džemal Bijedić“ u Mostaru doc. dr. Seminom Ajvaz te političkim analitičarem Almirom Terzićem.
“Većina političkih subjekata u Bosni i Hercegovini online platforme koriste isključivo kao poligon za diseminaciju propagandnog sadržaja i devalviranje oponenata, te kao oglasnu ploču na kojoj postavljaju stranačka saopćenja, obavještenja, fotografije i postove koji nemaju emotivnu dimenziju i obiluju samohvalom, te se birači ne mogu emotivno identificirati sa njima i natjerati ih na akciju. Također, evidentno je da ih najčešće koriste samo u predizborno vrijeme, te time pokazuju da nisu shvatili značaj redovne političke komunikacije s biračima, kao ni esenciju upotrebe društvenih mreža koje omogućavaju uspostavu interakcije između političkih subjekata i njihovih ciljnih javnosti”, rekla je za Index.ba Semina Ajvaz.
Zanimljivo je da neki politički kandidati za predstojeće izbore u oktobru nisu imali ni stranice na društvenim mrežama, dok ih neki ni danas nemaju – uprkos objavljenoj kandidaturi.
Džaferović i Bećirović: Nekoliko jednkih stranica/ Patriotske poruke
Šefik Džaferović je kandidat SDA za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Tim koji uređuje njegovu Facebook stranicu aktivno radi na sadržaju te ga je pratio i na njegovim javnim tribinama koje su se održavale u posljednje vrijeme. Uprkos tome, ova stranica broji tek 4181 osobu koja prati Džaferovića, postovi sa patriotskim govorima imaju tek nekoliko komentara, do 1200 pregleda i prosječno 15 djeljenja. Zanimljivo je i kako postoji više Facebook stranica za podršku SDA-ovom kandidatu što čini samo da se potencijalni fanovi rasipaju na ovoj društvenoj mreži, umjesto da se ujedine u jednu grupu. Džaferović je aktivan i na Twitteru, najpopularnijoj mreži za političare, ali ne i na Instagramu. Treba napomenuti da je Džaferović prisutan na FB tek od trenutka kada je obznanjena njegova kandidatura.
Kandidat SDP-a za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denis Bećirović je aktivan na svim društvenim mrežama te njegov tim predstavlja dobar primjer marketing strategije, posebno jer ga samo na Facebook-u prati 19.848 ljudi. Fokusiran je na patriotske poruke građanima, a redovno se objavljuju njegovi intervjui sa političkim porukama. Njegovi postovi imaju više stotina djeljenja na društvenim mrežama, desetine komentara, dok postavljeni video klipovi imaju više od 20.000 pregleda. Na Twitteru ga ne možete pronaći, mada njegova stranka tamo redovno objavljuje vijesti o njemu.
Terzić: Potrebna obostrana komunikacija
Rijetko koji kandidat odgovara na poruke podrške u javnim komentarima ili pitanja koja im građani postavljaju.
“Malo je uzajamne komunikacije sa građanima, biračima o stvarnim, njihovim problemima. Političari, a posebno zastupnici u parlamentima i skupštinama, kao i gradskim i općinskim vijećima bi trebali i putem društvenih mreža više ukazivati na probleme koje imaju građani, a ne da im to služi zarad vlastite promocije. Naravno, ako žele komunikaciju sa građanima- biračima. Mislim da u BiH ipak to nije zaživilo na pravi način. I dugo još neće”, iskreno je za Index.ba rekao Terzić.
Jedan od kandidata koji ima odličnu komunikaciju sa građanima je Senad Šepić, predsjednik Nezavisnog bloka i kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. 
Njegovi profili na društvenim mrežama ne predstavljaju samo političku kampanju, već i odgovore građanima, a na Instagramu se mogu pronaći i njegove porodične fotografije, ali i sa “običnim ljudima” (i potencijalnim glasačima), čemu daje dojam javnosti da se radi o osobi koja im je bliska i dijeli iste probleme. Posebno su zanimljivi videi uživo, u kojima Šepić razgovara sa svojim pratiteljima na Facebooku i usput im odgovara na pitanja, pa se može primjetiti i do 150 komentara građana. Njegova stranica, inače, broji 39.042 pratitelja, a postovi imaju do 20 dijeljenja.
Predsjednik DF-a Željko Komšić i kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željko Komšić ima trenutno 13.685 pratitelja na Facebooku. Komšićeva stranica obliluje njegovim samostalnim slikama i patriotskim porukama, a često dijeli i poveznice sa vijestima bh. medija koji sadrže njegova saopštenja. Postovi imaju dosta komentara podrške te do 60 djeljenja. Zanimljivo je da postoji još jedna stranica podrške Komšiću koja ima čak 10.000 članova, ali nije aktivna od prošle godine. Na Twitteru je također aktivan i često “tvita”, posebno patriotske poruke.
Ajvaz: Političke objave na društvenim mrežama najčešće niko ne čita
“U razvijenim zemljama nemoguće je započeti predizbornu kampanju bez cijelog tima stručnjaka za odnose s javnošću koji svakodnevno rade na imidžu kandidata i vode organiziranu komunikaciju s javnošću i pomno osmišljene akcije kako bi politički kandidat bio po mjeri javnog mnijenja. U Bosni i Hercegovini za ovaj sofisticirani posao političari najčešće angažiraju osobe koje nemaju potrebno znanje o političkoj propagandi i političkoj motivaciji, što potvrđuju i objave na društvenim mrežama koje nisu pomno osmišljene i obiluju monotonim sadržajima koje najčešće niko ne čita, izuzev političke konkurencije i novinara kojima je u opisu posla da prate rad političara“, pojasnila nam je Ajvaz.
Ipak, pomno osmišljenu marketing kampanju ima zasigurno Naša stranka koja je aktivna na apsolutno svim aktuelnim društvenim mrežama. 
Iako je njihov kandidat Boriša Falatar i kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH prilično nepoznat bh. javnosti, njegov marketing tim čini sve da on postane blisko lice građanima u našoj zemlji. I to rade jako dobro. Ova Facebook stranica ima čak 6.785 pratilaca, a sa ove stranice, direktno se možete povezati i sa njegovom Instagram i Twitter stranicom. Njegova naslovna strana sastoji se od videa, a i sam ih često objavljuje uz fotografije sa ljudima iz različitih branši, što njegovu stranicu čini jedinstvenom i inovativnom, posebno za mlađe generacije. Zato i ne čudi da njegovi postovi imaju i do 500 lajkova te 50 i više djeljenja.
Naravno, postoje kandidati i stranke koji su sigurni u svoju pobjedu te nemaju ni svoje Facebook ili Twitter račune. Trenutno član Predsjedništva BiH Dragan Čović i kandidat za sljedeće izbore iz reda hrvatskog naroda nema Facebook stranicu, ali ima Twitter nalog. I tamo se mogu primjetiti poruke koje i sam šalje u javnost te nedavne fotografije sa utakmice hrvatske reprezentacije. A na Facebooku možete pronaći stranice Čovića koje nisu zvanične, već ispoljavaju netrpeljivost prema hrvatskom članu Predsjedništva BiH.
Predsjednik Republike Srpske i kandidat iz reda srpskog naroda za predstojeće izbore Milorad Dodik također nije aktivan na društvenim mrežama. Postoje mnoge stranice namijenjene Dodiku koje broje stotine lajkova. Također, stranica na Facebooku koja navodno pripada Dodiku broji 14.551 pratioca, ali njen sadržaj ne daje dojam da je vodi tim ovog političara. To očito ne znaju građani koji ga podržavaju, sudeći prema komentarima. 
Postoje i mnoge Facebook stranice koje broje stotine članova, pod istim nazivom. Aktivan je na Twitteru gdje redovno se objavljuju njegove izjave za javnost.
“Oni koji provode vrijeme na drušvenim mrežama ne izlaze na birališta”
“Društvene mreže mogu poboljšati razultat, ali nisu ključne za ostvarivanje izborne pobjede u Bosni i Hercegovini, jer najčešće oni koji provode vrijeme na društvenim mrežama ne izlaze na birališta. Još uvijek se izborne pobjede ostvaruju na terenu interpersonalnom komunikacijom i rukovanjem sa svakim svojim glasom. Očito je da su Milorad Dodik i Dragan Čović svjesni toga, kao i činjenice da tradicionalni mediji još uvijek imaju primat nad online medijima u Bosni i Hercegovini”, pojasnila je ovaj fenomen Ajvaz.
Fahrudin Radončić je kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH na predstojećim izborima te ujedno i predsjednik SBB-a. Njegovu stranicu prati 23.331 osoba koje svaki dan pregledaju njegove objave te ti postovi broje između 100 i 400 lajkova, oko 80 komentara i 50 djeljenja. Posjeduje i Twitter nalog, ali nije aktivan od 2013. godine.
Profesorica Ajvaz, koja je doktorirala na predsjedničkim kampanjama, navodi kao primjer kampanju Baraka Obame. Centralno mjesto borbe za njegov izbor bio je internet, konkretno društvene mreže.
“U predizbornoj kampanji je kreirano oko dva miliona volonterskih profila na društvenim mrežama čiji je zadatak bio da šire nadu i optimizam kroz kampanju i ostvaruju interakciju sa biračima. Ciljna skupina su bili mladi ljudi na koje su djelovali moćnom grafikom i ciljanim objavama u kojima se poistovjećivao sa njihovim problemima i nudio im rješenje za iste. Ne mislim da je nemoguće i u našoj zemlji napraviti ovakav iskorak, ali pod uvjetom da sve akcije budu pomno osmišljene od strane profesionalaca, pogotovo ukoliko na predstavljanju kandidata počnemo raditi između dvije kampanje”, poručila je ona.
Politički analitičar Terzić smatra da političari, ipak, bez rada na terenu ne mogu ni stvoriti pravu sliku stanja u našoj zemlji.
“Niti je BiH samo Sarajevo, niti ono što se dešava u njemu. Treba zaviriti, otići na lice mjesta pa vidjeti koji su problemi stanovnika u selima, recimo oko Zavidovića, Bileće, Nevesinja, Drvara, Kupresa, Dervente… Sasvim sigurno je da ima i veliki broj onih koji se samo aktiviraju u vrijeme izborne godine ili izbornog perioda. To je jeftino prikupljanje političkih poena i na takve poruke, a posebno ne ono što prikazuju da kao rade ili će uraditi ne treba se uopšte osvrtati. Trebamo početi cijeniti urađeno, a ne obećano”, poručio je Terzić.
“Manje priče, a više rada”, poručili bi mnogi bh. građani svojim političkim vođama. Očigledno je da je većina političkih kampanja smišljena u kratkom periodu, a posebno ona koja se vodi preko društvenih mreža. Bh. političari još uvijek nisu prešli na riječi na djela, pa tako se ne može očekivati ni savremena politička kampanja. A još bitnije – ni mladi nisu svjesni da je potrebno preći sa riječi na djela, odnosno sa komentara na društvenim mrežama koji ne mogu imati djelovanje, na djela i svoje (ne)zadovoljstvo iskazati tokom izbora u oktobru 2018. godine!
(Ines Sandžaktarević)