Jevrejska zajednica u Bosni i Hercegovini obilježava 120 godina postojanja Aškenaske sinagoge u Sarajevu. Predsjednik ove zajednice Jakob Finci je podsjetio na historiju ove sakralne građevine, naglasivši njen značaj za sve građane.
Prva sinagoga u Sarajevu izgrađena je u 16. stoljeću, a danas je tu Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine. Aškenaska je izgrađena 1902. i do danas Jevreji u njoj kontinuirano izvršavaju svoje vjerske dužnosti. Finci je ispričao zašto je izgrađena ova bogomolja.
“Kada su Aškenazi nakon austrougarske okupacije 1878. došli u velikom broju u Sarajevo, uglavnom su došli iz slavenskih zemalja pod austrougarskim carstvom. Vidjeli su da tu već postoje neki Jevreji, ali nisu mogli uspostaviti pravi kontakt. Naime, sefardski Jevreji govore ladino jezik kao kućni jezik, tj. stari španski jezik kojim su govorili do izgona iz Španije u 15. stoljeću. Aškenazi su govorili jidiš koji je mješavina njemačkog, hebrejskog i slavenskog jezika te su onda formirali Aškenasku jevrejsku općinu”, kazao je Finci tokom gostovanja na Televiziji Sarajevo.
Da bi se Aškenaska jevrejska općina formirala, bilo je potrebno dobiti odobrenje iz Beča. Birokratska procedura i skupljanje novca za izgradnju Aškenaske sinagoge trajali su sedam godina.
Finci se osvrnuo na njenu arhitekturu, podsjetivši da ju je projektovao čuveni arhitekta Karl Paržik.
“Interesantno je vidjeti iz dokumenta da je dobar dio nacrta napravljen u Beču, a onda ih je naš, mada je porijeklom Čeh, Karl Paržik dopunio i dodao četiri tornja sinagoge po kojima je prepoznatljiva. Približio ju je maurskom stilu za koji je mislio da je blizak narodu koji ovdje živ. Zid između sinagoge i Miljacke su gradili i oni koji su gradili sinagogu, i to sredstvima Jevrejske aškenaske općine”, naveo je.
Aškenaska sinagoga je preživjela Prvi i Drugi svjetski rat te rat u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995.
“Pred dolazak nacizma te dvije zajednice (sefardska i aškenaska) su se integrisale jednu i od tada postoji Jevrejska zajednica Sarajevo. To Jevrejima nije pomoglo i svi koji su radili na ujedinjenu nisu se spasili. Nažalost, 85 posto bosanskohercegovačkih Jevreja je ubijeno u holokaustu. Preživjeli su oni koji su bili u partizanima, ne zato što su bili socijalistički orijentisani, već je to bila jedina vojska koja ih je primila”, konstatovao je Finci.
Također je podsjetio da je Aškenaska sinagoga u Drugom svjetskom ratu bila konjušarnica. Građevinske intervencije na njoj izvršene su 1965. kada se obilježavalo 400 godina od dolaska Sefarda u Bosnu i Hercegovinu.
“Rekonstruisana je na način da je horizontalno presječena, i to na gornjem spratu, gdje je prostor za žene tako da bi se više pažnje obraćalo na molitvu, a ne na zgodnog momka. Sinagoga je tamo gdje je balkon, a donji dio je napravljen kao dvorana za različite namjene”, objasnio je predsjednik Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Govorio je i o značaju ove bogomolje za sve građane tokom trogodišnje opsade Sarajeva.
“Za vrijeme posljednjeg rata bio je magacinski prostor za hranu, lijekove i humanitarnu pomoć. Prošlo je više od 1.000 tona hrane, više od 1.200 tona lijekova i više od 500 tona odjevnih predmeta i ko zna čega još. To je dijeljeno svim građanima bez obzira ko su i šta su. Jedino pitanje koje im je postavljano na vratima La Benevolencije (jevrejskog kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva u Bosni i Hercegovini) jeste šta im treba i kako im se može pomoći. Kome god smo mogli pomoći, pomogli smo”, kazao je.
Finci je naglasio da je La Benevolencija bila prva koja je imala saradnju s UNHCR-om, čime joj je znatno olakšan humanitarni rad. Spomenuto društvo je i organizator aktivnosti kojima se obilježava 120 godina postojanja Aškenaske sinagoge u Sarajevu koja je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Smatra se trećom najvećom sinagogom na evropskom kontinentu.