Bosna i Hercegovina često je tema izvještavanja medija na njemačkom govornom području, naročito nakon što su Njemačka i Austrija uvele sankcije predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska, Miloradu Dodiku. Prema pisanju austrijskog Wiener Zeitunga, trenutno se u BiH suočavamo s “najtežom političkom krizom od kraja rata”. Iako je izuzetno teško donijeti ovakvu ocjenu u zemlji koja se već godinama nalazi u stalnoj političkoj krizi, novinar ovog lista je odlučio posjetiti Banju Luku i razgovarati s mladima.
Neposredno pred ulazak u grad, reklamne ploče na svakom koraku ponavljaju istu poruku: „Predsjednik Dodik. Jedan za sve“. Suživot među etničkim i vjerskim zajednicama u Banja Luci izgleda stabilno. Drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini čak je obnovio neke od džamija uništenih tokom rata, a postoji i medresa, islamska škola, piše novinar.
Ipak, autor članka primjećuje da „veza sa Srbijom ostaje dominantna“: „Na kioscima se prodaju režimski bliske novine iz Srbije, a na banderama vise zastave Srbije i Republike Srpske“.
Novinar razgovara s grupom anonimnih studenata. Jedan od njih objašnjava: „Kada u RS-u insistiramo na ćirilici, to radimo jer je branimo“. Milorad Dodik, smatraju oni, uprkos svim kritikama, ostaje „legitimno izabrani“ predsjednik i mora braniti sebe i RS.
Druga studentkinja ističe kako u Banjoj Luci ljudi još uvijek razmišljaju multietnički, ali povezuje to s kritikom prema Sarajevu, tvrdeći da „u Sarajevu, na primjer, nema hrišćansko-pravoslavnih škola“. Oboje smatraju da postoji „brutalna dominacija visokog predstavnika“. Njihov kolega dodaje kako BiH mora početi funkcionisati samostalno i da visokog predstavnika ne treba.
Oni nisu jedini s takvim stavovima, ali, prema Wiener Zeitung-u, mnogi drugi „nekritički prihvataju propagandu režima“.
Tanja Topić iz Friedrich Ebert Fondacije upozorava na „užasnu indoktrinaciju“, navodeći da su mediji i akademska zajednica radili na legitimizaciji režima i njegovih narativa. „Dominantni politički narativ posljednjih 15 godina tvrdi da je Sarajevo ‘inozemstvo’, veliča Srbe i gleda prema Beogradu, uz sistem zasnovan na političkoj korupciji“, kaže Topić.
Ratni ciljevi i dalje su prisutni, kako tvrdi Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu: „Ratni ciljevi nikada nisu stvarno napušteni. Da jesu, Dejtonski ustav bi omogućio kompromis i razvoj države“.
Režim Milorada Dodika, piše Wiener Zeitung, već godinama radi na secesiji i otcjepljenju RS-a od BiH. Dragan Čović i HDZ BiH također nastavljaju s ratnim ciljevima, zalagajući se za promjenu izbornog zakona na etno-nacionalističkim osnovama.
Sigurnosna situacija također je zabrinjavajuća. Zlatko Miletić, parlamentarac, upozorava na slabljenje sigurnosnih institucija BiH, što ide u korist političarima koji teže secesiji. „Ovakav narativ ne smije se smatrati normalnim niti propagirati“, dodaje Miletić.
Nedavne prijetnje njemačkoj državnoj sekretarki Anniji Lührmann u Banjoj Luci, kao i sankcije koje su protiv Dodika uvele Njemačka i Austrija, dodatno komplikuju situaciju. Tanja Topić ističe da je Dodik danas autokratski lider koji kontrolira srpski dio zemlje, medije i državne institucije, dok koristi svoju poziciju za osobnu korist.
Na kraju, jasno je da će biti potrebno mnogo vremena da se prevaziđe ova kriza, a Topić smatra da je potreban „potpuni reset“.