Aktuelni saziv Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine je pod snažnim političkim pritiskom i udarom pojedinih političkih struktura i smatram da je u pitanju pokušaj stavljanja jednog nezavisnog državnog tijela pod političku kontrolu, izjavio je gostujući u “BHT1 uživo” član CIK-a Željko Bakalar.
Bakalar je istakao da su trenutno prisutne i, kako je rekao, neke dodatne političke strukture koje imaju bar neke kritike na rad CIK-a.
“Javna tajna je da dvije jake političke stranke sada traže nove saveznike da smijene saziv CIK-a prije isteka mandata”, dodao je Bakalar.
Naglasio je da Izborni zakon BiH i demokratska praksa u svijetu ne poznaju smjenu ovog tijela prije isteka mandata, te da ukoliko bi do toga došlo, to bi bilo prvi put.
“Imenovanje novog saziva prije isteka mandata moguće samo ako svi padnemo u komu ili doživimo moždani udar”
Osim isteka mandata, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine može imenovati novog člana CIK-a ukoliko aktuelni član ne može obavljati svoj posao iz nekog razloga. Na pitanje da li će političke strukture koje osporavaju aktuelni saziv ovog tijela, pokušati na ovaj način imenovati nove, Bakalar je rekao:
“Mogu, ako nas sedam padne u komu ili doživi težak moždani udar.”
Osvrnuo se i na imenovanje novog člana CIK-a nakon što u maju istekne mandat Ireni Hadžiabdić, rekavši da na njeno mjesto može doći pravnik sa iskustvom provođenja izbora, koji će ispuniti sve uslove.
“Prvo je na CIK-u da da prijedlog, a onda se glasa u PD PSBiH”, naveo je Bakalar, te dodao da to mjesto, po nacionalnoj pripadnosti, pripada osobi iz reda ostalih.
Prema njegovim riječima, tokom proteklog izbornog procesa bilo je mnogo pritisaka na rad CIK-a.
“CIK je proveo izbore učinkovito, transparentno i u zakonskim rokovima, uprkos kašnjenjima uzrokovanim kasnom isplatom potrebnih sredstava i velikim nedostatkom ljudskih resursa”, naveo je Bakalar, pozivajući se na izvještaj OEBS-a.
Istakao je da je upravo CIK zaslužan za održavanje izbora.
“Mi smo institucija koja se izborila da izbori uopšte budu i održani. Radili smo predano na implementaciji izbora, uprkos političkim opstrukcijama. Apsurdno je da politike osporavaju održavanje izbora i da se za demokratiju bori jedno nezavisno tijelo koje treba da raspiše, organizuje i provede izbore”, poručio je.
Sabotaže biračkih odbora imale za cilj da CIK proglase nesposobnim
Govorio je i o samoj izbornoj noći i razlozima zašto preliminarni rezultati nisu bili objavljeni u ponoć kako je to bilo praksa tokom prethodnih izbornih procesa.
“Objavili smo rezultate koje smo imali u tom momentu, imali smo mnogo problema sa biračkim odborima. Mi smo u ovom ciklusu imali pravu diverziju i sabotažu od strane članova biračih odbora, pogotovo kad se radi o pakovanju izbornog materijala”, naveo je Bakalar.
Prema njegovim riječima, na preko 80 odsto biračkih mjesta u Republici Srpskoj pogrešno su pakovani birački listići.
“U vrećama u kojima su trebali da budu određeni izborni listići, nisu bili ti, nego neki drugi i generalno mislim da je cilj bio da se saziv CIK-a proglasni nesposobnim da organizuje i provede izbore kako bi došlo do propitivanja zakonitosti i uspješnosti našeg rada, kako bi se doveli neki članovi koji bi bili politički podobni”, istakao je Bakalar.
Bakalar se osvrnuo i na modernizaciju izbornog procesa, rekavši da je i taj proces u rukama politike.
“Sve se kod nas više-manje svodi na politiku, prvo treba da odgovore koju vrstu izmjena žele, ako žele ikakvu… Ne možemo mi kako nam se prohtije nabavljati skenere i sl., mora država da planira i prilagodi”, naglasio je, te dodao da u Parlamentu nije bilo političke volje ni da se o tome raspravlja.
Ukazao je i na problem biračkih spiskova i neažuriranim podacima koje dobijaju od Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA).
“Sistem ne funkcioniše i zato ima mrtvih na biračkim spiskovima”, rekao je Bakalar.
Naglasio je da, iako se u javnosti podigla prašina zbog velikog broja nevažećih listića, u ovom izbornom ciklusu taj broj zapravo u padu.
“U ovom izbornom ciklusu imamo pad broja nevažećih glasačkih listića. Bilo je preko 400.000 nevažećih listića, a to možemo pripisati komplikovanom izbornom sistemu u BiH, ali i bojkotovanju od strane određenih birača, onoga što im je ponuđeno na izbornim listićima”, poručio je Bakalar.