Odgovarajući na pitanje novinara nakon sastanka možemo li očekivati naredne izbore po novom zakonu, Bakalar je istakao kako je to veliko pitanje s obzirom na političku klimu u Bosni i Hercegovini te da predstavnici međunarodne zajednice traže moduse kako bi našli mogućnost da uvjere bh. političare o nužnosti izmjena – prvo Ustava a onda i Izbornog zakona, kako je kazao.

– Pretpostavljam da je to razlog zbog čega će na ovim razgovorima sudjelovati predstavnici više političkih stranaka, s obzirom da je za opći konsenzus potrebno suglasje u Parlamentarnoj skupštini BiH – dodao je.

Naveo je i da su iz CIK-a ukazali na probleme organizacijske prirode koji nosi svaka odgoda eventualne izmjene Izbornog zakona.

– Ukazali smo na činjenicu da sve izmjene koje treba da uslijede moraju da uslijede vrlo brzo s obzirom da mi moramo da kao temeljno tijelo izborne administracije u BiH pripremimo svaki organizacijski aspekt s obzirom da imamo i različite softverske module a moramo donijeti i niz podzakonskih akata kojem bi se prilagodili izborni sistem BiH eventualnim izmjenama Izbornog zakona. Za sve to postoji potreba da se uloži maksimalan napor da se svi ti akti pripreme i naš jedinstveni izborni informacijski sistem za eventualno neke nove modele početkom petog mjeseca s obzirom da moramo raspisati izbore i imati spremno u slučaju izmjene zakona – naveo je Bakalar, prenosi N1.

Rekao je i da će, u slučaju blokada, prilagođavati se, jer tu to i navikli svim blokadama i opstrukcijama, kako je naglasio.

Pročitajte:  Palmer i Eichorst stižu u BiH na novu turu pregovora o Izbornom zakonu

– Imali smo već test za lokalne izbore 2020. pa smo uz pomoć prijatelja iz međunarodne zajednice da provedemo te izbore. Pokušat ćemo sve što je u našoj moći da uložimo sve napore ako bude bokada i da izbore provedemo – naglasio je predsjednik CIK-a.

Poručio je i da je osnovna poruka koju je on iznio da izbora mora biti i da bi sve drugo bilo sunovrat demokracije.

Prema riječima Vehida Šehića, pravnog eksperta, člana Foruma građana Tuzla i bivšeg člana CIK-a, nema nikakvog papira, misleći na navode da se Amerikanci doći s gotovim prijedlogom.

– Željeli smo kao građani ove države poručiti da ovaj proces mora biti transparentan jer smo svjedoci da nakon sastanka budu različite izjave, nikada jedinstvene i to stvara zabunu kod građana. O modelima se još razgovara. Nema nikakvog papira. Pokušava se kroz razgovore sa strankama pozicije, opozicije i predstavnicima građanskog društva doći do rješenja – rekao je Šehić.

Kazao je kako bi se do rješenja relativno brzo došlo kada bi postojala odgovornost prema BiH.

Naveo je i to kako se u izbronoj godini ne trebaju praviti izmjene izbornog zakona jer bi to uvjetovalo i izmjenu akata Centralne izborne komisije.

– To bi moglo dovesti do situacije da izbori ne budu pripremljen na način kako zakon kaže. Krajnji rok morao bi biti januar kada bi se usovjile izmjene u oba doma Parlamneta BiH – poručio je Šehić.