Barikade 2. marta: Generalna proba opsade Sarajeva, ubice Rame i Kenana nikada nisu pronađene

preporučujemo

U noći 1. na 2. mart 1992. godine, na Vracama, Grbavici i u Pofalićima u Sarajevu, ali i drugim bh. gradovima, srpske paravojne formacije postavile su barikade. Naređenja je lično izdavao, sa desetog sprata hotela Holiday Inn, šef kriznog štaba SDS-a Rajko Dukić. 

Bio je to odgovor SDS-a na referendum o nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine koji je organiziran 29. februara i 1. marta, ali i generalna proba opsade i kasnije napada na glavni grad BiH.

Tog 2. marta prije 29 godina, Oslobođenje izdaje vanredno, besplatno izdanje. S naslovom “Barikade protiv Sarajeva” list izvještava o tome kako je glavni grad BiH osvanuo pod barikadama. Pale su i prve žrtve, ima ranjenih, a u gradu je paralizirano svako kretanje.

 

SDS izdaje saopćenje u kojem stoji kako su razlog za barikade dešavanja na Baščaršiji, gdje je ubijen građanin srpske nacionalnosti Nikola Gardović. U gradu zasjeda Krizni štab, a Ejup Ganić s naslovnice poručuje: “SDS organizator barikada”. Predsjedništvo SRBiH jednoglasno je osudilo nasilje i pozvalo sve građane Sarajeva da se vrate svojim kućama i redovnim poslovima.

Iz Hitne pomoći su kazali kako su tokom noći u Sarajevu ubijene četiri osobe, troje ih je ranjeno, a Alija Mulaomerović, direktor Zavoda za hitnu pomoć, rekao je kako je lično urgirao kod Ljiljane Karadžić da omogući nesmetan rad osoblju ove ustanove.

Na Kozijoj ćupriji postavljena je barikada na kojoj se nalazilo između dvije i tri hiljade ljudi, lokalnog stanovništva s Hreše i Buloga, koje je organizirao SDS. Na Jarčedolima su granatama pogođene četiri kuće, Francuska traži hitan dolazak plavih šljemova u BiH, a Nikola Koljević kaže kako je sve što se dešava isključivo odgovornost Alije Izetbegovića.

U Sarajevu je 2. marta ubijen Ramo Biber, radnik na osiguranju sarajevske žičare. Biber je bio na Vidikovcu, zajedno sa dispečerom Abdulahom Rizvanovićem.

Negdje oko 14 sati grupa nepoznatih naoružanih muškaraca opkolila je stanicu, a neki su pokušali ući u objekat tražeći od Rame i Abdulaha da napuste stanicu. Biber je ubijen dok se s Rizvanovićem spuštao prema gradu. Dan kasnije, ujutro oko devet sati, na mjesto ubistva izašla je patrola Stanice javne bezbjednosti Stari Grad, a uviđajem je rukovodio Ismet Dahić. Za mučko ubistvo Rame Bibera niko nije odgovarao.

Ramo Biber i Kenan Demirović mučki ubijeni 2. marta 1992.
Tog 2. marta 1992. godine u 17. godini ubijen je i Kenan Demirović. Sve se dogodilo u trenu. U večernjim satima Kenan i njegov rođak Atif popeli su se na livadu iznad kuće na Kobiljoj Glavi. Iz šume je odjeknula rafalna paljba iz automatske puške. Kenan je ubijen, a Atif ranjen u nogu.

Na Kenanovoj dženazi 4. marta, koju je predvodio tadašnji reis Jakub ef. Selimoski, bilo je više od deset hiljada ljudi. Ni 29 godina kasnije ne zna se ko je ubio Kenana.

“Sarajevo, od referenduma do agresije i napada na grad – 05. i 06. aprila 1992. godine”, naziv je knjige autora Nihada Halilbegovića u kojoj je između ostalog napisano:

– U jednom od presretnutih razgovora od 2. marta, Dukić izvještava osuđenog ratnog zločinca, predsjednika SDS-a Radovana Karadžića o toku same akcije blokade Sarajeva. Razgovor teče ovako:

Karadžić: Kakvo je stanje?

Dukić: Ovaj, tu smo, uglavnom svi na okupu, ima nas puno. Pa, mislim da je dobra situacija. Vi znate da je jedan čovjek nastradao.

Karadžić: Naš čovjek u svatovima, je li tako?

Dukić: Ne, ne, na barikadi je poginuo, tu kod Pofalića.

Karadžić: A zar i dole ima barikada?

Dukić: Da, da, da. Sve je to presječeno. Sve držimo. Sarajevo je u blokadi, kompletno.

Karadžić: Odlično, dobro. Onda ćemo se sutra, ujutro, ja ću opet zvati prije…

Najnovije

Izraelski vojnici pucali 10-godišnjem Palestincu u glavu

Izraelske snage su u srijedu na okupiranoj Zapadnoj obali pucale na desetogodišnje palestinsko dijete, izjavili su očevici. Maloljetnik je ranjen...