Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović oglasio se povodom nagovještaja potencijalnog nametanja novih izmjena Ustava entiteta FBiH i Izbornog zakona BiH od strane visokog predstavnika za BiH, izrazivši protivljenje predloženim izmjenama Ustava FBiH koje bi rezultirale dodatnom supremacijom etničkog u odnosu na građanski princip, čime se značajno otežava evropski put BiH.
On je ocijenio da bi se nagovještenim ustavno-normativnim rješenjima oslabilo bosanskohercegovačko društvo i država, saopćeno je iz Predsjedništva BiH.
Potencijalne izmjene Ustava FBiH kojima se predviđa uvođenje prava na veto, a koje bi bile “potpomognute“ s podrškom 2/3 većine delegata određenog naroda iz Doma naroda Parlamenta FBiH i podrškom većine zastupnika iz jednog od tri etnički najbrojnija kantona, ovisno o kojem se narodu radi, u suprotnosti su, smatra Bećirović, sa temeljnim evropskim vrijednostima na kojima počivaju Evropska unija i države članice.
“Evropski sud za ljudska prava je u slučaju Pilav eksplicitno odlučio da ‘kombinacija etničkog porijekla i mjesta prebivališta predstavlja diskriminatoran tretman kojim se krši član 1. Protokola 12.’ Evropske konvencije. Ovim pristupom bi se dodatno produbila diskriminacija protiv Ostalih i građana koji se odbijaju etnički izjasniti, a što je u direktnoj suprotnosti sa praksom Ustavnog suda BiH i suda u Strazburu“, ocijenio je Bećirović.
Nedopustive su, stoga, podvlači on, jednokratne intervencije visokog predstavnika “kojim bi se ispunjavale trenutne političke želje a koje bi uticale na etničku homogenizaciju i produbljivanje nepovjerenja u predstavnike međunarodne zajednice i njihovu pristrasnost prema nacionalistički orijentiranim političarima”.
Bećirović je poručio da bi se potencijalnim nametanjem diskriminatorskih ustavnih rješenja kao prvo zacementirale etničke podjele među bosanskohercegovačkim građanima, a kao drugo dodatne političke glasove bi dobili ekskluzivni zastupnici određenog naroda koji bi dolazili iz privilegovanih dijelova entiteta FBiH.
-Treće, institucionalno bi se osnažili etnički dominantni kantoni, što bi u konačnici vodilo ka novim etničkim podjelama i jačanju separatističkih tendencija. Četvrto, normiranjem prava veta na način kako je to predviđeno, institucionalizirao bi se i sistem nejednakih šansi čime bi se dodatno diskriminirali građani entiteta FBiH – naglasio je Bećirović.
Sve ovo bi, smatra on, dodatno ojačalo monoetničke stranke, dok bi institucionalni poticaj za promoviranje građanskih i multietničkih ideja u drugim političkim strankama bio sveden na minimum, a u nekim kantonima bi potpuno nestao. To je u suprotnosti sa višestoljetnim iskustvom zajedničkog življenja u multietničkoj Bosni i Hercegovini.
Imajući u vidu nadležnosti entiteta FBiH, član Predsjedništva BiH Denis Bećirović je istakao kako je nedopustivo da niže administrativno-teritorijalne jedinice – kantoni, odnosno neki od njih, imaju presudnu ulogu prilikom izbora Vlade entiteta FBiH. Uvođenje “superkantona“ u ustavnopravni sistem entiteta FBiH bilo bi, upozorava on, pogubno i u funkciji etnizacije i dodatnog fragmentiranja države, što je u konačnici u suprotnosti i sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH.
-Ovakav pristup, šta više, značajno odstupa i od Vašingtonskog sporazuma, koji ni sam, u jeku agresije na Bosnu i Hercegovinu, nije rezultirao takvom dominacijom etničkog u odnosu na građansko. Pacta sunt servanda, ili sporazumi se imaju poštovati, je jedan od temeljnih principa međunarodnog prava. Ako protagonisti etničkih podjela u vrijeme agresije nisu uspjeli dobiti obrise etno-teritorijalnog ustroja Federacije BiH, visoki predstavnik nema međunarodnopravni legitimitet da to dekretom isporuči gotovo 30 godina kasnije – stav je Bećirovića.
Ističe kako aktuelni visoki predstavnik treba, u što skorije vrijeme, da ispravi greške koje je počinio 2.10.2023., te da pomogne u izgradnji evropskih demokratskih standarda u Bosni i Hercegovini. U zemlji koja je 15.12.2023. postala kandidat za punopravno članstvo u Evropskoj uniji nema više prostora za diskriminatorska i antievropska rješenja.
Bećirović je poručio da će se i dalje zalagati za unaprjeđenje ljudskih prava i osnovnih sloboda, te da će se brinuti o interesima i ravnopravnosti svih građana i naroda. Stoga je neprihvatljivo bilo kakvo rješenje kojim bi se građanima entiteta FBiH, bez obzira kojem narodu (ne) pripadaju, dodatno reduciralo (aktivno) biračko pravo, saopćeno je iz bh. Predsjedništva.