BiH ne treba Open Balkan, njime Vučić ubija evropsku perspektivu utvrđenu Berlinskim procesom

preporučujemo

Iz dobro obaviještenih izvora bliskih evropskoj administraciji u Briselu, Patria saznaje da iz međunarodnih krugova Bosni i Hercegovini stižu poruke da se makne od „Mini Šengena“ koji je ovih dana preimenovan u “Open Balkan”.

Sporazum između Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije shodno tome je samo novo „guranje prsta u oko“ EU s kojom je već ranije, u okviru Berlinskog procesa dogovorena identična priča koja uključuje šest balkanskih zemalja (Western Balkans Six), što je potpisano u Sofiji 10. novembra 2020. godine pod nazivom – Zajedničko regionalno tržište ili skraćeno CRM.

Open Balkan je iz te perspektive čisto politički projekat kojim se bildaju mišići regionalnih lidera od kojih svako ima svoje razloge da se „obračuna“ s briselskom administracijom. Predsjedniku Srbije evropske integracije nikada nisu bile prioritet već mu je važno da zadrži sliku regionalnog lidera održavajući tako i dalje snažan upliv Rusije, ali i Kine u razvoj dešavanja na Balkanu. S druge strane predstavnici Sjeverne Makedonije i Albanije liječe frustraciju zbog blokada kojima se odgađa pokretanje pristupnih pregovora pregovora za članstvo ovih zemalja u EU, iako su obje zemlje ispunile tražene uslove za pokretanje pregovora.

Neosporno je da Bosni i Hercegovini treba što bolja regionalna saradnja koja će osigurati poštivanje četiri osnovna EU prava, a to su: sloboda kretanja roba, ljudi, kapitala i usluga. U tom pravcu BiH je zajedno sa ostalim zemljama Balkana pod okriljem EU, a u sklopu Berlinskog procesa u Sofiji pristupila sporazumima koji se odnose na ova pitanja, potpisujući pristupanje Zajedničkom regionalnom tržištu. Tada su Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija i Kosovo potpisali sporazum i pristali da administrativni centar tog procesa bude Centar za regionalnu saradnju (RCC) koji ima sjedište u Sarajevu, a da centar za ekonomsku saradnju bude CEFTA čije sjedište je u Briselu.

S obzirom da egocentrični predsjednik Srbije ne može podnijeti da se sve ne vrti oko njega jasno je odakle vjetar puše za Open Balkan. Da politike u BiH koje nisu nasjele na priču Aleksandra Vučića ne propuštaju „posljednji voz“ pokazala je i posjeta državnog sekretara u Ministarstvu vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke Miguela Bergera našoj državi. Tom prilikom Berger je bez uvijanja, članovima Predsjedništva BiH koji su se s njim željeli sastati, jasno poručio da „Mini Šengen“ nije dio Berlinskog procesa kroz koji se garantuje i podrška EU regionalnom povezivanju.

Ponašanje Dodika, ali i predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije koji se „pravi lud“ moglo bi se posmatrati i kao dio agende o stvaranju „srpskog svijeta“ koji bi BiH rado odvojio od evropskih integracija.

Prema informacijama Patrije do kraja jeseni će na osnovu dogovorenog u Sofiji svakako biti implementirano kretanje građana zemalja potpisnica samo uz korištenje lične karte što već koordiniraju CEFTA i RCC. Znaju to i predstavnici Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije, ali očigledno žele sebi prigrabiti određene političke benefite. Nakon toga ubrzo se treba implementirati i dio dogovora o bržem protoku roba na graničnim prelazima jer se uveliko radi na uspostavljanju Zelenih koridora na graničnim prelazima (Green Lanes) kako bi kamioni sa robom brže prelazili međudržavne granice. Sve u okviru potpisanog Zajedničkog regionalnog tržišta (CRM), što nije isto što i “Mini Šengen” već je puno bolja i korisnija priča za BiH, posebno jer se radi pod okriljem EU unutar Berlinskog procesa.

Suludo je u sadašnjoj ekonomskoj, ali političkoj situaciji na Balkanu odmicati se od sporazuma koji su potpisani pod pokroviteljstvom EU koja je objektivno bila izdašna u finansijskom smislu odvajajući novac za Ekonomski i investicijski plan namijenjen ubrzanju razvoja Zapadnog Balkana. Cilj ovog Plana je mobilizirati do 9 milijardi eura bespovratnih sredstava Evropske unije kako bi se ubrzao socioekonomski oporavak regiona od pandemije COVID-19 te ubrzala njegova ekonomska konvergencija s Unijom. Nadalje, predviđen je novi Garancijski instrument za Zapadni Balkan, sa potencijalom za privlačenje investicija vrijednosti do 20 milijardi eura.

Zato nema ništa „historijsko“ u dogovoru Vučića, Zaeva i Rame, osim njihovog pokušaja da se dodvore vlastitom biračkom tijelu, ali po cijenu da ostatak zemalja Zapadnog Balkana koji neće da se uključe u “Mini Šengen” trajno odvoje od EU integracija. To se prelilo i na stavove Milorada Dodika u BiH koji je očigledno u panici jer je evidentno da ponovo jača utjecaj Njemačke diplomatije na Balkanu, a ona dokazano nije sklona produbljivanju etničkih podjela kojima je objektivno ekonomski rast najveći neprijatelj. Iz svega navedeno jasno je da BiH nije propustila „posljednji voz“ za ekonomski napredak već je zahvaljujući „razumnom“ dijelu politika, potpisujući Zajedničko regionalno tržište i istovremeno odbijajući “Mini Šengen” ostala u vozu koji možda ne ide dovoljno brzo, ali će sigurno stići do zacrtanog cilja, a to su EU i NATO integracije.

Najnovije

Poslodavci nezadovoljni: Šta su donijele izmjene i dopune Zakona o privrednim društvima?

Novine koje je donio "Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima" (“Službene novine Federacije BiH”, broj 75/21)...