Bosna i Hercegovina ni 2025. godine nije uspjela napraviti pomak s liste evropskih rekorda – i dalje je šampion po broju političkih stranaka u odnosu na broj stanovnika.
Još 2020. godine, Centralnoj izbornoj komisiji bilo je prijavljeno čak 543 politička subjekta: 129 političkih stranaka, 72 koalicije, devet lista nezavisnih kandidata i 333 nezavisna kandidata.
Prema svemu sudeći, taj broj se do danas nije bitno promijenio – nije narastao značajno, ali ni smanjen. Stranački haos ostaje konstanta.
Iako su se svi nadali reformi, u Bosni i Hercegovini politička scena i dalje više liči na pijacu nego na ozbiljan demokratski sistem.
Od 1996. do danas, svaka godina donosi nove političke eksperimente, nove logoe, a stare navike: podjele, lični interesi i vječna borba za budžetsku platu.
Statistika još iz 2016. godine pokazivala je da na svakih 30.000 stanovnika dolazi jedna politička stranka. Ni 2025. ne djeluje bolje. Uzimajući u obzir sve manji broj birača, rastuću apstinenciju i depresivnu izlaznost, situacija je još apsurdnija – stranke se množe, glasači nestaju.
Bez obzira na sve, državni i entitetski budžeti i dalje uredno finansiraju stranačke aktivnosti. Plata ide, efekti ne dolaze. U zemlji koja nema novca za lijekove, grijanje i javni prijevoz, parazitski stranački sistem opstaje savršeno zdrav.
Dok građani broje posljednje marke do kraja mjeseca, BiH i dalje broji partije – po broju stranaka, među prvima smo u Evropi. Po svemu ostalom, pri dnu.