Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, jedna je od potpisnica pisme, tačnije, apela kojeg će danas uputiti Briselu, SAD-u i NATO-u predstavnici i predstavnice civilnog društva zemalja regiona, a koje se odnosi na pridruživanje/članstvo zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji. Ona, govoreći o toj temi, kaže da je Bosna i Hercegovina trebala dobiti davno taj kandidatski status s obzirom na to da je bila najveća žrtva rata.
Biserko je kazala da je shodno situaciji u Ukrajini na koju je Rusija izvršila invaziju, ovaj apel fokus imao na sigurnosnom aspektu Zapadnog Balkana.
– Mislim da je to najmanja mjera koju oni u ovom trenutku mogu donijeti pogotovo kada je riječ o Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, prosto je nepravedno da se te dvije zemlje toliko dugo drže ‘na repu’, a isto tako i Bosna i Hercegovina koja je bila najveća žrtva u ovom ratu i ona je trebala davno dobiti status kandidata. Znamo da je dobijanje samog statusa više tehničke prirode, ali u svakom slučaju, ima jedan psihološki efekat na čitav region. To je jedna simbolična akcija koja otvara tu perspektivu, ali do nje se treba itekako potruditi i to je nešto što je na dugom štapu za zapadni Balkan, navela je Biserko.
Smatra da EU mora biti mnogo angažovanija u regionu.
– Po mnogim aspektima, a ne samo dodjeljivanjem tog statusa kandidata zato što po prirodi stvari to nije nekako obećavajuće ukoliko Evropska unija i komisija nisu dubinski angažovane u same procese unutar tih zemalja. To se sve manje-više svodilo na posmatranje, a ne aktivno učestvovanje. I druga stvar jeste ozbiljno angažovanje oko korupcije u regionu koja ga na neki način cijelog drži kao taoca i sprečava društvo da bude mobilnije, rekla je Biserko.
Navela je da s obzirom na okolnosti u kojima danas živimo, ovaj proces koji dugo traje nije bio primijenjen, kako kaže, za sve ostale članice poput Rumunije i Bugarske, ali ni mediteranske zemlje svojevremeno.
– Postoji čitav niz sporazuma koji garantuju postojeće granice u Evropi koje su sada dovedene u pitanje barem u jednom dijelu Evrope. Prema tome zapadni Balkan koji je stalna meta i destabilizirajući element EU bi morala imati osjećaj za donošenje te odluke o kandidatskom statusu čisto zbog tog psihološkog aspekta, tu govorimo i o BiH. To njih mnogo ne košta, ali psihološli i simbolički ima veliki značaj, istakla je Biserko.
Govorila je i o odnosu Srbije prema Rusiji, a u kontekstu trenutnih dešavanja u Ukrajini.
– Činjenica jeste da je historijski Srbija bila vezana za taj ‘mit o Rusiji’, međutim, nikada nije bila jedna ovakva vrsta histerije koja se očituje ovih dana u Srbiji u pogledu Rusije kao što je to sada i to je proizvod te antinatovske i antizapadne kampanje koja traje deset godina. Došlo je do rusifikacije srpskog nacionalizma da Rusija svugdje slovi kao dio tog novog identiteta srpske države. To se očituje kroz razne gestove koje Rusija ovdje čini, poručila je Biserko, piše N1.