Predsjednica Helšinskog odbora za ljudska prava Sonja Biserko saopćila je da 9. januar i upriličena proslava 30-godišnjice takozvane nezavisnosti Republike Srpske, i sve ono što se moglo vidjeti i čuti na toj proslavi, govori o tome da je situacija člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika dospjela do tačke kada da se postavlja pitanje šta je sljedeći korak, prenosi Antena M.
Očigledno je, smatra Biserko, da je procjena u Beogradu, Banjoj Luci, a vjerovatno i u Moskvi da je ovo trenutak kada se može ići do kraja sa tom opcijom secesije RS od BiH, ali, dodaje, to istovremeno nosi u sebi opasnosti od konflikta.
Međunarodni kontekst
– Svi ti protesti u regionu se dešavaju jer nije bilo reakcije od Evropske unije i Amerike i to je poruka EU prije svega, koja prećutkuje ili ne reaguje adekvatno na to što se dešava u regionu, a prije svega u RS.
Ne znam da li će ovih dana biti nekakvih reakcija, vjerovatno su svi zauzeti Samitom u Briselu, ali to ih ne amnestira od odgovornosti i reakcije i svega onoga što se dešava u BiH – navela je Biserko.
Da bismo razumjeli situaciju i radikalizaciju u Bosni, kaže ona, treba prije svega imati uvidu taj međunarodni kontekst koji se ovdje procjenjuje kao jedinstvena prilika da se završi proces ujedinjavanja srpskog naroda u regionu, i to naravno, kako ističe, ne ide bez podrške Moskve.
– To je nešto što za sada ima odgovor od Amerike, uvođenjem sankcija Dodiku i drugim ljudima, nisu sva imena objelodanjena. Vrlo je važno kako će izgledati sprovedba tih sankcija, ako sve ostane samo na ovom nivou izjava i tome slično, to nažalost neće imati nikakav efekat.
Vrlo je važno da EU ili barem veći broj članica, a neke su to i nagovijestile, takođe uvedu te iste sankcije koje će sigurno imati utjecaja ne samo na pojedince o kojima je riječ, nego i na njihove partnere i sve one koji sa njima sarađuju- ocjenjuje Biserko.
Drugi korak je, kako smatra, da se promijeni ustavni poredak BiH, kako bi se obezbijedila funkcionalnost te države.
Dejtonski sprazum, kako je navela, nije u tome uspio, prije svega jer je on bio u funkciji zaustavljanja rata, ali nažalost, kako kaže, nije mu određeno ni vremensko trajanje.
Postoji nadmetanje
– Od početka je bilo jasno da taj sporazum neće moći funkcionisati jer Srbija nije odustala od tog državnog projekta, koji je posljednjih deset godina ponovo oživio, u smislu da je dobio prostor prije svega jer se Zapad potisnuo, nekako se dezangažovao na Balkanu, a ušli su drugi međunarodni igrači.
Tako da sada imate jednu vrstu nadmetanja između Zapadnog i Istočnog bloka, prije svega Rusije i Kine, i u tom smislu situacija je dodatno komplikovanija i teža za neku vrstu konsolidacije – kaže Biserko.
Ona ističe da ostaje da se vidi kako će teći pregovori u Ženevi između Amerike, NATO-a i Rusije.
– Da li će biti naklonjeni Balkanu, jer unutrašnji potencijal u Srbiji i RS za neku vrstu pozitivne promjene ne postoji, suviše je potisnut, u ovom momentu je važno kako će se ponašati spoljni partneri, među njima EU jer do sada nijesmo imali adekvatnu reakciju – zaključuje Biserko.
