“Nastavite čekati u redu, ali ne očekujte skoro otvaranje vrata”, je bila poruka poručena predstavnicima šest balkanskih zemalja koj se nadaju skorom ulasku u EU, kako piše britanski list The Guardian.
Ova šestorka je bila pozvana na sastanak EU država u Sofiji kako bi se potvrdio njihov put ka EU članstvu. Ali, umjesto toga, na samitu se razmatralo da li se EU blok može suočiti sa daljim proširenjem, u bliskoj budućnosti.
EU je izrazila i brigu oko moguće nestabilnosti zbog sve veće uloge Rusije u ovoj regiji. Kako je rekao EU komesar za proširenje Johannes Hahn, u više navrata, EU bi trebala “izvoziti nestabilnost”, a izbjegavati “uvoz nestabilnosti”.
Ali, mnoge države članice nisu bile spremne dati konkretne obaveze.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron se pokazao kao glavni protivnik budućeg proširenja EU.
“Mislim da nova proširenja trebamo gledati sa mnogo pažnje i rigoroznosti”, rekao je novinarima u Sofiji te dodao kako se zadnjih 15 godina pokazao put koji je oslabio ovaj kontitent, dok se sve vrijeme razmišljalo o njegovom mogućem proširenju.
Kako pište britanski list, deklaracija usvojena na samitu pokazala je perspektivu EU za šest balkanskih zemalja, ali se moglo primijetiti da nedostaju riječi poput “pristupanje” ili “proširenje”.
The Guardian navodi kako Srbija i Crna Gora imaju najveće izglede za pristupanje EU zajednici, mada mnogi datum do 2025. godine smatraju neralno optimističnim. Za razliku od njih, situacija za Bosnu i Hercegovinu i Kosovo je prilično nejasna i vjerovatno neće biti realizovana u budućnosti.
Afirmativni ruski utjecaj u zemljama Zapadnog Balkana je na umu EU političara i koristi se kao upozorenje zemljama da ne mogu zauvijek čekati Europu.
Kako je ministar Crne Gore Srđan Darmanović nedavno rekao za Guardian, EU je svjesna kako ima jakog konkurenta na Balkanu i da ne postoji vakuum u međunarodnim odnosima.
“Ako se neko izvlači ili ne želi da djeluje, neko drugi hoće”, rekao je.
Diplomate su ovaj samit opisale kao “važnu poruku zemljama da bi bilo bolje da zajedno sarađuju”. Ali, tvrdi ovaj list, EU zahtjeva od ovih zemalja reforme od vlada čiji lideri su se okomili na medije te su povezani sa skandalima korupcije.
“Spremni su na reforme, ali sve dok to ne dotiče njihove glavne interese”, rekao je politolog Florian Bieber.
Većina stanovništva u ovim zemljama ima jako oprijedjeljenje ka EU, a lideri su odlučni u tome da kući donesu solidna obećanja od EU kako bi se pohvalili svojim građanima.
I, kako je rekao albanski premijer Edi Rama, svjestan je da učlanjenje u EU se neće skoro desiti, ali je bitno da se pokaže put opredjeljenje ka integracijama zbog nade mladih Albanaca.
“Moramo im dati jasnu perspektivu da ćemo jednog dana biti u Europi”, navodi Rama u zaključku ovog članka.
(Ines Sandžaktarević)
