Prema analizama koje se odnose na Bosnu i Hercegovinu, u posljednjih 15 godina broj učenika u osnovnim školama smanjen je za 22, a u srednjim čak za 25 posto. To u konačnici znači manje 123.000 i 344 osnovaca i srednjoškolaca.
”Mi smo školske 2012./2013. godine u srednjem obrazovanju imali 24.400 učenika a ove školske godine 15.550 učenika. To je otprilike 8.850 učenika manje za šest školskih godina”, kazala je Mersija Jahić, pomoćnica u Ministarstvu za obrazovanje TŽ, piše Večernji list.
Analiza je pokazala da najveći broj učenika bira stručno usmjerenje koje dobivaju u srednjim stručnim, tehničkim i umjetničkim školama i to 70 do 74 posto, dok gimnazije pohađa između 24 i 26 posto. Ipak je prema analizi uočljiv trend smanjenja broja učenika u zadnjih deset godina u tehničkim školama za 11 posto, u srednjim stručnim školama za čak 41 posto, u gimnazijama za 22 posto, u umjetničkim školama za 15 posto i u srednjim školama za djecu s poteškoćama u razvoju za 13 posto.
”U zadnjih nekoliko godina u strojarskoj školi upisuje se otprilike oko 100 učenika. Međutim, mi smo u 2017./2018. godini upsali 35 učenika više u odnosu na prethodnu godinu što je dobar rezultat s obzirom na to kakvo je stanje u drugim školama. Ima nekoliko razloga, a to je potreba tržišta rada za određenim zanimanjima. Prije svega tu mislim na zanimanje zavarivač, strojarski tehničar – operator za CNC strojeva, drugi razlog je povezanost škole s ekonomskim subjektima”, dodao je Emir Teskeredžić, direktor Srednje strojarske škole Tuzla.
Bego Hadžić, direktor Srednje mješovite škole Kalesija, smatra da je trend opadanja broja učenika iz godine u godinu sve izraženiji.
”To je vjerojatno posljedica događaja koji su prisutni u državi. Pokušali smo uvođenjem novih zanimanja animirati učenike i djelomično smo uspjeli jer smo u školsko 2016./17. upisali 11 odjela”, objasnio je Hadžić.
Što se tiče službenih institucija, tu se malo može uraditi, navode u nadležnom kantonalnom ministarstvu. Činjenica je da je jedino kvalitetno obrazovanje koje će rezultirati traženim kompetencijama predstavlja ključ za ostanak ljudi u BiH, ali i za njen neophodni ekonomski razvoj i podizanje životnog standarda svih njenih stanovnika, zaključuje se u analizi.