Evropska unija će uskoro odobriti bugarsku kandidaturu za uvođenje eura od 1. januara 2026. godine, čime bi Bugarska postala 21. članica monetarne unije Evropske unije, javlja Politico.
Nakon višegodišnjeg čekanja, nekoliko zvaničnika izjavilo je za Politico da se očekuje kako će Evropska komisija i Evropska centralna banka (ECB) konačno dati svoj pristanak u izvještaju koji će biti objavljen naredne srijede, piše Index.hr.
Pristupanje Bugarske eurozoni pomoglo bi zemlji da poveća trgovinu s ostatkom bloka, smanji troškove transakcija i ojača svoj uticaj u Briselu.
„Pridruživanje eurozoni će samo dodatno osnažiti suverenitet Bugarske – učestvovat ćemo u procesu donošenja odluka ECB-a“, rekao je Atanas Pekanov, bugarski ekonomista i bivši zamjenik premijera, za Politico.
Pravo glasa u ECB-u
Decenijama je bugarski lev bio vezan za euro, ali zemlja nije imala pravo glasa u odlučivanju o monetarnoj politici jer nije bila članica eurozone.
Ako se Bugarska pridruži jedinstvenoj valuti kako je planirano 2026. godine, guverner bugarske centralne banke dobit će formalno mjesto u Upravnom vijeću ECB-a. Ipak, kao 13. najveća ekonomija u EU, sa udjelom manjim od 1 posto u bruto domaćem proizvodu Unije, njen uticaj u Vijeću bit će ograničen.
Rizičan potez
Kritičari upozoravaju da ovakav potez nosi određene rizike. Uvođenje eura bi, prema njima, moglo izazvati tzv. „hrvatski scenarij“ – odnosno, jednokratan rast cijena – što bi najviše pogodilo siromašnija domaćinstva u ruralnim sredinama, jer bi pojedini trgovci mogli iskoristiti priliku za poskupljenja.
Na srednji rok, niže domaće cijene obično se usklađuju s višim evropskim standardima zbog povećane trgovine unutar eurozone. Takav obrazac je viđen i kod novijih članica poput Slovačke, Estonije i Litvanije, koje su također u početku bilježile rast inflacije.
Najveći strah je da bi inflacija posebno pogodila osnovne proizvode poput povrća, naročito u ruralnim krajevima gdje su potrošači ograničeni u izboru. „(Ruralni glasači su skeptični, op. a.) ne zato što su protiv EU, već zbog straha od rasta troškova života“, rekao je Pekanov, zagovornik uvođenja eura.
Predsjednik traži odgodu
Kako piše Politico, odgovarajući na te zabrinutosti, predsjednik Bugarske Rumen Radev izazvao je iznenađenje širom zemlje kada je ranije ovog mjeseca izjavio da želi održati nacionalni referendum o odgodi uvođenja eura.
Međutim, vjeruje se da Ustavni sud Bugarske to neće dozvoliti, jer je već više puta presudio da bi takvo glasanje bilo protivustavno. Radevova izjava također nije naišla na podršku u parlamentu, gdje većina stranaka podržava ulazak u eurozonu.
„Nema smisla, u trenutku kada naciji treba uliti povjerenje da će uvođenje eura ojačati konkurentnost naše ekonomije, otvarati raspravu koja zapravo manipuliše ljudima i sije strah“, izjavio je premijer Bugarske Rossen Jeliazkov.
Bugarska blizu ispunjenja kriterija
Sofija je trenutno na dobrom putu da ispuni kriterije za ulazak u eurozonu, posebno nakon što je stopu inflacije svela na ciljani nivo – što je ranije bila jedna od najvećih prepreka.
Da bi postala članica eurozone, prosječna godišnja inflacija u Bugarskoj u periodu od aprila 2024. do aprila 2025. mora biti unutar 1,5 procentnih poena od stope inflacije tri članice EU-a s najnižom inflacijom. U 2024. godini to su bile Irska (1,0%), Italija (1,4%) i Luksemburg (1,6%).
Inflacija u Bugarskoj pala je sa 4,7% u 2023. na 2,6% u 2024. Međutim, očekuje se da će do kraja godine porasti na 3,6%, što je iznad očekivane inflacije eurozone od 2,1% za 2025. godinu – prvenstveno zbog povećanja PDV-a na brojne proizvode početkom godine.