Bosna i Hercegovina po podacima Eurostata druga je država u Evropi, nakon Albanije, po siromaštvu. Kriza u kojoj se nalazi naša zemlja, čiji je prosjek ispod evropskog ispod 50 posto, po ocjenama stručnjaka povijesna je jer za samo godinu dana BiH bilježi inflaciju višu od 14%.
Ekonomski analitičar Admir Čavalić s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, za Deutsche Welle ističe kako posebno zabrinjava poskupljenje hrane. Upozorenje vrsnog analitičara koji je i vijećnik Gradskog vijeća u Tuzli (SBiH) treba uzeti za ozbiljno, jer imamo situaciju da nam potrošačka korpa iznosi 2.639 KM, a prosjećna plata 1.100 KM, što znači da je pokrivenost potrošačke košare plaćom tek oko 41%.
“Imamo rast cijena finalnih proizvoda i finalnih usluga za ličnu potrošnju više od 14%. Posebno zabrinjavaju prehrambeni proizvodi jer je došlo do rasta od preko 20%. Građani BiH uglavnom raspoloživi dohodak troše na prehrambene proizvode, energente i komunalije, te transportne troškove – zadnje navedeni troškovi su rasli preko 30%”, analizira Čavalić.
Smatra da je ovo prvenstveno rezultat pandemijskih mjera države i energetske krize prouzročene ratom u Ukrajini.
Međutim, on je kritičan na poteze vlada na višim i nižim razinama u BiH u ovom kriznom vremenu koje je, smatra, samo naglasilo njihove nedostatke – tromost, neinovativnost, fokusiranje na partikularne i specijalne interese itd.
“Ignoriraju problem i bave se samo izborima. Fiskalna politika je osnovno sredstvo ekonomskog utjecaja u BiH. Preporučuje se rasterećenje privrede, ali i građanstva. Privremeno ukidanje trošarina na naftu i naftne derivate predstavljalo bi školski primjer adekvatne ekonomske politike”, smatra Čavalić. Na taj bi se način naime smanjili transportni troškovi, a to bi uvjetovalo pad cijena ili barem usporavanje trenda rasta cijena finalnih proizvoda i usluga. Drugi set mjera su socijalne mjere, kaže ekonomnski stručnjak.
“Potrebno je pomoći najviše ugroženima, umirovljenicima i nezaposlenima, jer im životni standard drastično opada. To se mora raditi sustavno, uz socijalne inovacije poput korištenja vaučera, ali ne fiktivnih vaučera kao u slučaju turističkih u FBiH itd.”, zaključuje Čavalić za DW.
Dok Čavalić upozorava i poziva na reakcije, cijene i dalje rastu, a državni parlamentarci sebi povećavaju plate za 500 KM. U sito vrijeme državnim namještenicima i službenicima plate su povećane do 100 KM. Istovremeno, penzionerima su povećane penzije, najniže za tek nešto više od 14 KM, a Vlada FBiH je kao mjeru donijela i jednokratnu isplatu 100 KM pomoći za najugroženije skupine.
I Esad Bajtal, bh.sociolog, stava je da su potrebne hitne mjere, te upozorava kako su “u BiH i kontejneri prazni”.
