Iako je federalni premijer Nermin Nikšić najavljivao da će ići sa setom zakona u parlamentarnu proceduru tzv. fiskalni zakoni, kao i da bi minimalna plaća trebala iznositi 1000 KM u drugoj polovini godini, nakon izvještaja Međunarodnog monetarnog fonda vlasti u BiH dobile su jasan signal da to nije dobra ideja. MMF zamjera preveliku javnu potrošnju, oba entiteta su u deficitu, protiv je rasta plaća i socijalnih davanja, pa je sve izvjesnije da će poslodavci i dalje puniti budžet iz kojeg se isplaćuju penzije, socijalna davanja…
Federalni zastupnik Admir Čavalić (SBiH) istakao je kako su jasni signali da Vlada FBiH odustaje od fiskalnih reformi, navodeći identične/periodične izgovore prošlog saziva (stabilnost fondova, makroekonomska kretanja i slično). No, on smatra da je upravo sada pravo vrijeme za fiskalne reforme u FBiH.
“Prije svega mora se razumjeti da su fiskalne reforme prije svega stvar političke volje i smjelosti, hrabrosti da se urade konkretne reforme koje će dugoročno osigurati jačanje konkurentnosti naše privrede i osigurati stabilnost i funkcionalnost fiskalnog sistema (Crna Gora je imala navedeno kada je krenula u avanturu sa doprinosima za zdravstvo, entitet Rs također kada je spuštao doprinose prema 30% itd). Takve političke volje još uvijek nema ili se barem nije materijalizirala – Vlada FBiH je u maju 2023. godine povukla set fiskalnih zakona iz parlamentarne procedure i do današnjeg dana nije dostavila niti jednu A4 stranicu o tome šta planira uraditi (samo rokove pa tako umjesto 1. januara sada čekamo 1. juli)”, navodi Čavalić.
On daje i odgovor zašto je sada pravo vrijeme za fiskalne reforme.
“Očekujemo viši rast u odnosu na prošlu godinu shodno prognozama MMF-a (2,5%). Ovaj rast je u rasponu standardnog rasta naše ekonomije i garantuje rast javnih prihoda. Pritom inflacija pada na 3% što smanjuje teret na rashodovnoj strani budžeta.
Ukoliko se zaista desi značajnija recesija, prateći stanje u Njemačkoj, onda imamo situaciju koja zahtijeva rast potrošnje i vraćanje optimizma. Razvojne komponente u postojećim budžetima nema, tako da su kapitalna ulaganja minimalna. Međutim, to se može uraditi kroz povećanje privatne potrošnje, i to prije svega radnika koji bi ostvarili 300-500 KM veće plate. Recesija podrazumijeva i povećanje inicijativa za sivu ekonomiju, tako da je to idealna prilika da kroz fiskalne reforme osiguramo (a) fiskalnu disciplinu i (b) inkluzivnost sistema. Eventualna kriza je šansa.
MMF je prije par dana izrazio spremnost za podršku entitetima, ali prije svega kroz implementaciju strukturnih reformi. U ovom trenutku nema konkretnije reforme ovog tipa od fiskalne. To je odgovor na pitanje gdje osigurati do milijardu KM u kratkom roku (mada i za to nemamo jasne procjene jer analiza nema). Tu su svakako i “milijarde” koje očekujemo shodno EU putu. Ako već dolazi EU novac, onda nema jasnijeg cilja od smanjenja poreznog klina u FBiH.
Shodno isteku vladine uredbe, i usporavanju inflatornih pritisaka, ostaju očekivanja naših radnika i poduzetnika da će se omogućiti rast plata. O tome se uveliko priča u okviru biznis krugova. To je izuzetan pritisak koji prijeti daljem kolapsu naše privrede, prije svega kroz odlazak radne snage.
Postoje različiti modeli fiskalnih reformi, ili još preciznije targetirane stope. Napominjem da je entitet Rs zadnju izmjenu radio tokom 2021. godine i tada se uspjelo doći do 31%. FBiH tapka u mjestu sa 41,5%. Ako je 25%, 28% ili 28,5% nedostižno, hajde da idemo na neutralnu stopu od oko 32%. Također, olakšajmo sebi – dva fiskalna zakona na jednu stranu, zakon o minimalnoj plati na drugu stranu, online fiskalizacija koja je na čekanju na treću, pa onda sve parcijalno rješavati”, naveo je Čavalić.
On je uputio u Parlamentt FBiH sljedeće inicijative: Shodno sve nabrojanom, a razumijevajući da se krenulo u kampanju uvjeravanja javnosti da fiskalne reforme nisu moguće, danas sam kao zastupnik u federalnom parlamentu uputio sljedeće inicijative:
– Da se uredba Vlade FBiH o isplati pomoći od poslodaca produži u kontinuitetu do usvajanja fiskalnih zakona.
– Da do sljedeće sjednice Parlamenta dobijemo izjašnjenje Vlade FBiH o spremnosti da se ide u fiskalne reforme.
– Da Vlada FBiH u roku od 3 mjeseca pripremi nacrte/prijedloge izmjena dva zakona (o doprinosima i porezu na dohodak).
Preko Odbora za Ekonomsku i finansijsku politiku kojim predsjedavamo ćemo izvršiti dodatni pritisak u narednom periodu. Od ove priče se ne smije odustati i to bi prije svega trebali razumjeti nosioci federalne vlasti – ako se ne urade fiskalne reforme, onda će Vlada FBiH samo ostati upamćena po zaduživanju zarad tekuće potrošnje, problemima u energetskom sektoru, totalnoj pasivnosti po pitanju novih zakona itd. Sve što se sada dešava. Uostalom, to bi trebali razumjeti i izabrani zvaničnici koji su dobili povjerenje građana obećavajući fiskalne reforme”, naveo je Čavalić.