Stanje u kojem se nalazi Kanton Sarajevo ne možemo nazvati zadovoljavajućim. Izgubljeno je povjerenje u ljude koji vode procese i koji se bave politikom – korupcija, kriminal i nepotizam osnovni su problemi društva. Izražena je visoka stopa nezaposlenosti, posebno mladih obrazovanih ljudi. Nagomilani su problemi u sferi komunalne privrede, redukcije vode, prisutna stalna opasnost od obustave isporuke gasa i javnog gradskog prijevoza… Sigurnosni sistem, od pronalaska počinilaca krivičnih djela do njihovog procesuiranja i kažnjavanja, ne zadovoljava standarde potrebne za siguran život. Konstantno je prisutna siva ekonomija, crno tržište rada i nelegalna konkurencija. Administracija je detektirana kao izuzetno spora, posebno u segmentu podrške razvojnim projektima i investicijama… Nedovoljna je zaštita penzionera, ne postoje projekti za lakše i zdravo starenje. Akumuliran je deficit u Budžetu KS iz prethodnih godina, a u isto vrijeme se iz godine u godinu povećaju dugovi preduzeća, čiji je osnivač Kanton.
Ovaj sumorni osvrt na stanje u KS, nije rezultat monitoringa CCI-a. Ovo je navod iz Ekspozea premijera KS, iznesen na sjednici Skupštine, u martu 2015., na početku mandata, koji ovih dana bilježi svoje posljednje dane. CCI su tada upozorili da je ono što je važno detektovati – da vlast, dakle, odlično zna kakvo je stanje u zajednici i na prostoru za koji je nadležna. I da, u skladu s tim, ne postoji izgovor za nedjelovanje. A da će svako odsustvo evidentnog poboljšanja u godinama pred nama biti pokazatelj neuspjeha te vlasti i direktna odgovornost stranaka vladajuće koalicije. Jer se od vlasti ne očekuje nabrajanje problema nego njihovo rješavanje. A neuspjeh je – evidentan.
– Vlada KS, u posmatranom periodu, nije održavala redovne sjednice svake sedmice, a pogotovo se nije pridržavala pravila o završavanju započete sjednice najkasnije sljedeći dan, nego je rad na mjerama sa određene sjednice znao biti razvlačen u nekoliko nastavaka, ispreplitati se sa radom na nekoliko drugih sjednica i trajati po nekoliko sedmica (a u ekstremnim slučajevima i po nekoliko mjeseci). Može se reći da je Vlada primjenjivala neki vlastiti, pomalo haotičan, sistem rada, ignorišući propise koji regulišu tu oblast.
Implementacija čak pet strategija ostat će za naredni mandat. Strategija prema mladima planirana je, programima rada, za realizaciju u svakoj od godina mandata, ali je utvrđena tek u junu 2018. Strategija informatizacije osnovnih i srednjih škola u KS, još uvijek nije utvrđena, iako se i ona planira već godinama. Vrlo važna Strategija razvoja KS je utvrđena, tokom mandata, ali je KS bio jedan od posljednjih kantona koji je dobio svoju strategiju razvoja (iza njega je ostao samo HNK).
Vlada je, od izbora u oktobru 2014. do 30.6.2018., utvrdila ukupno 93 različita zakona, što je u nivou realizacije Vlade TK, u ovom mandatu. Pri tome, svega 34 utvrđena zakona su novi, tzv. temeljni. A ostalo su tek izmjene i dopune postojećih zakonskih akata.
Među mjerama koje je donijela ova Vlada i Skupština su i odluka o povećanju cijene usluga grijanja, koja je revidirana pod pritiskom javnosti. A tu je i Zakon o visokom obrazovanju, koji je izazvao žestoke polemike i nezadovoljstvo i protivljenje akademske zajednice, koja smatra da se radi o rješenju potpuno neprimjerenom za funkcionisanje Univerziteta u Sarajevu.
Tokom aktuelnog mandata registrovano je i kršenje Zakona o budžetima u FBiH i Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH. Sastavom Vlade, u kojoj su, od 13 članova, svega 2 žene, Vlada KS krši Zakon o ravnopravnosti polova, koji nalaže da procenat manje zastupljenog pola ne smije biti ispod 40% i koji trenutno stanje u Vladi KS definiše kao diskriminaciju. Ustavni sud Federacije BiH, donio je, proteklih godina, nekoliko odluka koje se odnose na povredu prava na lokalnu samoupravu u Kantonu Sarajevo, koje još nisu provedene.
– Aktuelni mandat obilježile su i uvrede na nacionalnoj osnovi i fizičko nasrtanje na poslanika opozicije, iz manjinskog naroda, što je ukazalo na vrlo nizak nivo kulture i tolerancije dijela poslanika kantonalne skupštine. A potom – valjda da bi se pokazalo da ovo prethodno i nisu tek izolovani incidenti pojedinaca – usvojena je sramna odluka da se jedna od sarajevskih osnovnih škola nazove po osobi krajnje sporne biografije i ideoloških nazora – antisemiti, simpatizeru fašista i mizoginu. Istorijski revizionizam i nazivanje ulica i institucija po zločincima iz Drugog svjetskog ili našeg posljednjeg rata, ili njihovim simpatizerima, apsolutno su neprihvatljivi. I svojevrsni govor (ili akti) mržnje, za koji su odgovorni ne samo neposredni izvršioci, nego svi koji takvo ponašanje tolerišu. Dešavalo se to u Mostaru, Sarajevu ili Republici Srpskoj, nebitno je. I nije nikakav izgovor što ulice u Mostaru još uvijek nose imena po ustaškim zločincima ili što se studenski dom na Palama zove po presuđenom ratnom zločincu iz našeg posljednjeg rata. To je njihova sramota. A ova i slične stvari su sarajevska. A sve zajedno su naša zajednička sramota. I odgovorost političara na vlasti koja bi za ovakve stvari u uređenim pravnim državama i odgovarala – navode iz CCI-ja.
Čast Skupštine, Kantona, pa i države (jer je pomenuta odluka imala i međunarodne implikacije) pokušala se zaštititi, poništavanjem sporne odluke, u prvom kvartalu 2018. godine. No, škola još uvijek nosi isti naziv!
Za četiri godine mandata održane su samo 54 sjednice. Više je sjednica održala Skupština USK 64 i Skupština ZDK sa 61 održanom sjednicom. Posebno je značajno da Skupština nije održala nijednu tematsku sjednicu.