Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović, koji je nedavno bio domaćin trilateralnog sastanka u Mostaru, uvjeren je da se samo razgovorima može napraviti otklon od devedesetih i ići u susret budućnosti.
Dragan Čović, u intervjuu Tanjugu, ukazuje u tom kontekstu na izuzetnu ulogu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na uspostavljanju i održavanju mira i stabilnosti u regionu.
Njegovu nedavnu posjetu Hrvatskoj smatra veoma korisnom, jer, kaže, razgovori nemaju alternativu.
“Na taj način se istorija može staviti tamo gdje joj je mjesto i moguće je okrenuti se budućnosti. To sam prepoznao u razgovorima predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i predsjednika Vučića. Uvjeren sam da su razgovori jedini put i da ih treba učiniti dinamičnijim”, naglasio je Čović.
Prema njegovim riječima, razgovorima treba da se konačno odvojimo od vremena devedesetih i ističe da i pored kritika upućenih hrvatskoj predsjednici zbog Vučićeve posjete, hrvatska javnost razumije da je potreban dijalog.
“To dokazuju i istraživanja koja pokazuju da nikome nije pala popularnost. To pokazuje da treba biti uporan i ratne rane i ožiljke zacijeliti. Bez razgovora na najvišem nivou to se nikada neće desiti. Vrijeme rata je daleko iza nas i treba što prije da zaliječimo rane i okrenemo se budućnosti”, podvukao je Čović.
Prema njegovim riječima, stalna komunikacija i otvaranje novih poglavlja u saradnji u svim oblastima nemaju alternativu.
“U Hrvatskoj živi značajan broj predstavnika srpskog naroda i obrnuto. Tim ljudima neće biti bolje ako nema komunikacije na najvišem nivou”, uveren je Čović.
Čović smatra da politika predsjednika Srbije na uspostavljanju i održavanju stabilnosti i mira u regionu apsolutno djeluje, iako su neki, kako je dodao, bili nepovjerljivi iz početka.
“Predsjednik Vučić, još dok je bio premijer, evidentno je neko ko može motivisati i koordinirati takvu aktivnost. Nemoguće je raditi na razvoju ovog prostora ako imate okruženje koje je nestabilno, a BiH je nužna kao stabilna, decentralizovana država, cijelom regionu”, podvukao je Čović.
Ne smije se, upozorava, zapostaviti i previdjeti utjecaj BiH na mnoge događaje u prošlosti, te na činjenicu da je “iskra uvek bila negdje u BiH”.
“Uloga predsjednika Vučića je izuzetna i pozivam ga da nastavi tako da radi”, poručuje Čović.
“Strategija EU otvorila vrata brzom pristupanju zemalja regiona”
U prilog evropskoj budućnosti Zapadnog Balkana nesumnjivo ide, kaže, nedavno usvojena Strategija EU, koja je otvorila vrata brzom pristupanju svih zemalja regiona, te članstvu Srbije i Crne gore do 2025. godine, a posebnu šansu taj dokument predstavlja za Bosnu i Hercegovinu.
Bosna, međutim, mora promijeniti izborni zakon do aprila, ukoliko želi da dobije status kandidata.
“Uvjeren sam da naš evropski put ima budućnost, ali samo ako smo stvarno opredijeljeni da to želimo. Danas je ta odluka isključivo u rukama bošnjačkih političara”, ističe predsjedavajući Predsedništva BiH i dodaje da je neophodno da se ispoštuje odluka Ustavnog suda i promijeni izborni zakon.
“Sporno je da nam se ne omogućava da legitimni predstavnici Hrvata obavljaju vlast na svim nivoima. Ako birate dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije, jasno je da Bošnjaci, kojih ima 3,5 puta više od Hrvata, mogu izabrati oba. To su već dva puta uradili i ne skrivaju namjeru da to ponovo učine”, rekao je Čović.
Upozorio je da takvo ponašanje pokazuje da se ne razumije budućnost BiH i da to vodi ka nekim novim krizama, a pitanje je, kaže, kako bi se to završilo.
“Političke stranke bošnjačkog naroda su rijetko složne oko nekih pitanja, ali kada je riječ o pozicije najmalobrojnijeg naroda u Federaciji, stav im je jasan”, primjetio je Čović.
Za ukupne odnose Hrvatske i BiH kaže da nisu loši, iako neki koji žele da ih takvim prikažu.
“Neki uvek tako ubace neku temu koja se prikaže kao problem, a u posljednje vrijeme to je bio Pelješki most, odnosno otvaranje granice na moru, iako postoji sporazum iz devedesetih, koji nije ratifikovan, ali je nepotrebno otvarati to pitanje. Na taj način nećemo ubrzati i poboljšati odnose BiH i Hrvatske”, upozorio je Čović.
“Izetbegovićevi stavovi nisu stav Bosne i Hercegovine”
S tim u vezi spomenuo je bošnjačkog člana Predsedništva BiH Bakira Izetbegovića, ističući da Izetbegovićevi stavovi nisu stav Bosne i Hercegovine.
“Zbog toga uvijek upozoravam da institucije BiH moraju da zauzimaju stav u skladu sa zakonima i Ustavom, a ne tako što će pojedinačno neki Bakir, Mladen ili Dragan izaći svojim stavom”, naglasio je Čović.
U BiH se mora shvatiti da su toj zemlji potrebni prijatelji, a Hrvatska kao članica EU može dosta uraditi na otvaranju evropskog puta.
Prepreku evropskoj budućnosti BiH Čović vidi i u instituciji visokog predstavnika međunarodne zajednice i tvrdi da Bosna ne može dobiti kandidatski status i otvoriti pregovore sa EU sve dok ta institucija postoji.
“Ne možemo dobiti kandidatski status, otpočeti pregovore sa EU, a da imamo institucije koje na neki način čine od nas protektorat. Još uvijek postoje bonska ovlaštenja koja mu omogućavaju da bilo koga od nas smijeni, imenuje, poništi ili donese zakone”, objasnio je Čović.
Ako želi u EU, BiH mora da pokaže da može sama rješavati unutrašnje probleme, posebno unutar Federacije.
Prema njegovim riječima, institucija visokog predstavnika je od uvođenja sprovela 200 preinačenja Ustava, koja nikada nisu prošla parlamentarnu proceduru.
“Krajnje je vrijeme da se lagano taj posao završi. Ako riješimo pitanje izbornog zakonodavstva, otvoren nam je put da se takve odluke donesu u ovoj godini, jer nema razloga da nova struktura vlasti ne napravi planove za naredne četiri godine, u kojoj bi važno mjesto zauzeo ubrzan put ka EU, a to se ne može sa institucijom visokog predstavnika”, objasnio je Čović.
Dodaje i da visoki predstavnik u posljednje tri ili četiri godine nije donio nijednu odluku, izuzev što se pojavi s vremena na vrijeme i pošalje neku poruku da bi pokazao da ta institucija i dalje postoji.
Ako bi se držali striktno okvira Dejtona, u BiH bi mogli danas funkcionisati bez problema i sprovoditi reforme, te bez zadrške pristupiti evropskim integracijama, rekao je Čović.
“Moraćemo da napravimo racionalnije strukture, koje bi bile efikasnije. Dejton je dobar okvir da BiH može funkcionisati. Ne smijemo potcijeniti da je u posljednje dvije decenije bilo promjena Dejtonskog sporazuma i to posebno na nivou entiteta, čime su mnoge stvari narušene”, kritikovao je Čović.
“Dejtona 2 mislim da neće biti”, zaključio je Čović.