Čovječanstvo ulazi u spiralu samouništenja. Uskoro ćemo imati tri katastrofe u dva dana…

Preporučujemo

Čovječanstvo pati od “narušene percepcije rizika”, što nas potiče na aktivnosti i ponašanja koja uzrokuju klimatske promjene i sve veći broj katastrofa širom svijeta, upozorava UN.

U novom izvještaju, UN-ov kabinet za smanjenje rizika od katastrofa (UNDRR) otkrio je da je globalno svake godine u posljednja dva desetljeća bilo između 350 i 500 katastrofa srednjeg i velikog razmjera, prenosi Buka.

To je pet puta više od prosjeka u ranija tri decenije, navodi se.

S obzirom na klimatske promjene, očekuje se da će se katastrofalni događaji uzrokovani sušom, ekstremnim temperaturama i razornim poplavama još češće događati.

U izvještaju se procjenjuje da ćemo do 2030. godine doživjeti 560 katastrofa diljem svijeta svake godine, odnosno prosječno 1,5 katastrofa svaki dan.

UNDRR je saopštio da se nagli porast katastrofa na globalnom nivou može pripisati “narušenoj percepciji rizika koja se temelji na optimizmu, podcjenjivanju i nepobjedivosti”.

To je, navode, dovelo do političkih, financijskih i razvojnih odluka koje su povećale ranjivost i dovele ljude u opasnost.

Ignoriranje ogromnih rizika s kojima se suočavamo “dovodi čovječanstvo u spiralu samouništenja”, upozorila je u saopštenju zamjenica glavnog sekretara UN-a Amina Mohammed.

– Dizanje uzbune govorenjem istine nije samo neophodno nego i presudno – dodala je šefica UNDRR-a Mami Mizutori.

– Znanost je jasna. Jeftinije je poduzeti mjere prije nego što katastrofa razori nego čekati dok se razaranje ne dogodi i reagirati nakon što se to dogodilo – rekla je za Thomson Reuters Foundation.

Međuvladin panel za klimatske promjene UN-a upozorio je ove godine da će učinci klimatskih promjena, od vrućina do suša i poplava, postati sve češći i intenzivniji te nanijeti štetu prirodi, ljudima i prostorima u kojima žive.

Ignoriranje rizika ima visoku cijenu.

​​​​​Katastrofe širom svijeta koštale su otprilike 160 milijardi eura godišnje tokom posljednje dekade, navodi se u izvještaju.

​​​​No, većina toga otpada na zemlje s nižim dohotkom, koje godišnje u prosjeku gube jedan posto svog nacionalnog BDP-a zbog katastrofa, u poređenju sa samo 0,1 do 0,2 posto u bogatijim zemljama.

​​Najteže su pogođene azijsko-pacifičke zemlje koje godišnje gube 1,6 posto BDP-a, objavljeno je u izvješću uoči globalnog foruma o katastrofama na indonezijskom ostrvt Baliju u maju.

​​​​​Na Filipinima se napr. milioni ljudi još uvijek oporavljaju od tajfuna Rai koji ih je poharao u decembru. Ubio je više od 300 ljudi, raselio stotine tisuća ljudi, a šteta je procijenjena na otprilike 500 milijuna dolara.

Kako broj katastrofa bude rastao, tako će rasti i troškovi.

​​​​​Izvještaj procjenjuje da će još 37,6 milijuna ljudi živjeti u uvjetima ekstremnog siromaštva do 2030. godine zbog uticaja klimatskih promjena i katastrofa.

U međuvremenu većinu štete povezane s katastrofama ne pokrivaju osiguravatelji.

– Katastrofe se mogu spriječiti, ali samo ako zemlje ulože vrijeme i resurse da shvate i smanje svoje rizike – naglasila je Mizutori u saopštenju.

Upozorila je da “namjernim ignorisanjem rizika i propuštanjem da ga se integriše u donošenje odluka, svijet zapravo finansira vlastito uništenje.”

Najnovije

Ambasada SAD u BiH o stavljanju Kajmaković na crnu listu: Vrijeme je da bh. pravosuđe očisti ispred svog praga

Nakon što je Ured za kontrolu imovine stranaca američkog Ministarstva finansija (OFAC) stavio na crnu listu tužiteljicu Tužilaštva Bosne...