Predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović obratila se na svečanoj večeri NATO Parlamentarne skupštine povodom obilježavanja 30. godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u Daytonu.
– Gospodine predsjedniče, uvaženi članovi Parlamentarne skupštine NATO-a, poštovane kolege šefovi država, cijenjeni gosti,
Sa dubokim uvažavanjem – i osjećajem odgovornosti – obraćam vam se ovdje u Dejtonu, gradu u kom je promijenjena naša historija.
Prije trideset godina, Dejtonski mirovni sporazum okončao je razorni rat i uspostavio ustavni okvir za Bosnu i Hercegovinu koji je odražavao stvarnost našeg društva. Dao je pravo svakom od tri konstitutivna naroda i dva entiteta da sobom samostalno upravljaju u okviru jedne države – navela je na početku i dodala:
– Dejton nije izbrisao naše razlike – dao je organizaciju. Nije nametnuo jedinstvo – dao je strukturu. Međutim, danas se ta ravnoteža polako urušava – ne putem demokratskog mandata, već djelovanjem neizabranih međunarodnih aktera koji Dejton ne doživljavaju kao obavezujući sporazum, već kao živi dokument koji treba rastezati, tumačiti i prepravljati – bez saglasnosti domaćih aktera.
Strane intervencije bez pregovora
Tačno je, nastavila je, da je BiH u proteklih 30 godina tretirana kao radikalni projekat izgradnje države.
– Taj eksperimentalni pristup vodio je zemlju iz jedne krize u drugu. Gotovo sve strane intervencije izvršene su bez pregovora, bez parlamentarne procedure i bez ustavnog legitimiteta.
Opravdano je i primjereno da upravo ovdje, u samom Dejtonu, ponovimo da Dejtonski sporazum nikada nije dao pravo nijednom neizabranom stranom birokrati sa titulom visokog predstavnika da nameće ili mijenja naše zakone, da suspenduje ustave entiteta, da instrumentalizuje pravni sistem radi ušutkivanja i uklanjanja naših demokratski izabranih lidera, kao što je predsjednik RS-a Milorad Dodik, ili da kažnjava naše političke stranke. Sve navedeno činio je Christian Schmidt, kao i mnogi njegovi prethodnici tokom protekle tri decenije – kazala je, saopćilo je Predsjedništvo BiH.
Najviše zabrinjava, kako je dodala, posezanje za zloupotrebom pravosuđa, gdje se na legitimno političko neslaganje odgovara krivičnim prijavama, optužnicama i prijetnjama hapšenjem.
– Pažljivo sam saslušala šta su o tome govorili (američki) predsjednik Trump, potpredsjednik Vance, sekretar Rubio, i prije samo dva dana zamjenik državnog sekretara Landau. Sasvim je jasno da je model izgradnje države, koji se promoviše u BiH već tri decenije, u suprotnosti sa politikom nove administracije predsjednika Trumpa. Vjerujem da će nam njegova administracija pomoći da spasimo demokratiju u BiH, gdje njena budućnost neće biti pisana dekretima i stranim diktatom, nego pravom i našim ustavom – istakla je.
Mi iz RS-a branimo Dejton
Kazala je da dolazi iz RS-a i da želim jasno naglasiti: “mi ne podrivamo Dejtonski sporazum – mi ga branimo”.
– Ali ne želimo da nam oni koji ne učestvuju na našim izborima, ne govore naš jezik i koji ne snose posljedice za svoje nametnute odluke diktiraju kako mi treba da radimo i upravljamo. Jedan primjer naše posvećenosti jeste to što je 21. novembar, dan kada je parafiran Dejtonski sporazum, državni praznik u RS-u, dok je u drugom entitetu to običan radni dan.
Mi želimo da obnovimo Dejton – da se vratimo sporazumu kakav je potpisan, a ne kakvim ga danas zamišljaju. Zato RS poziva da se vratimo osnovama. Spremni smo da učestvujemo u strukturisanom dijalogu sa svim stranama. Ako sporazum treba da evoluira, onda mora da evoluira zakonito – putem amandmana i uz saglasnost svih strana – naglasila je i dodala:
Također, vjerujemo u strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama, posebno kada je riječ o investicijama u energetski sektor, kao i o eksploataciji kritičnih minerala, na temeljima transparentnosti i ustavnosti.
Na kraju je naglasila:
– Mir je bio moguć 1995. godine jer su sve strane bile uvažene i saslušane. Mir 2025. godine zahtijeva isti pristup.
Na ovu godišnjicu, obnovimo ono što Dejton zaista znači: saglasnost, ustavnost i saradnju među jednakima. Vratimo se osnovama – da narednih trideset godina bude boljih od prethodnih trideset. Zahvaljujem.