Evropska komisija usvaja danas ”paket proširenja” koji daje ocjenu stanja i napretka svake od zemalja Zapadnog Balkana koje su na putu evrointegracija. Očekuje se da će BiH dobiti kritike zbog usporenih reformi.
Šest zemalja Zapadnog Balkana dobiće danas od Evropske komisije dubinsku analizu stanja zasnovanu na političkim i ekonomskim kriterijumima kao i procjenu sposobnosti za preuzimanje obaveze koje nosi članstvo u EU.
Briselu su pred ovaj izvještaj najavili da podrška koju EU daje procesu proširenja ni na koji način neće uticati niti uljepšati ocjenu stanja demokratije, vladavine prava, ljudskih prava, ekonomije i usklađenosti sa standardima EU u svakoj od šest partnerskih zemlja iz regiona. Prema uvidu koje je DW imao u ovogodišnji izvještaj, vladavina prava, organizovani kriminal i korupcija, sloboda izražavanja i bilateralni sporovi ponovo su ocijenjeni kao ”bolne tačke” čitavog regiona.
Bosna i Hercegovina je zemlja koja u regionu ima najdužu ”tradiciju” loših ocjena i izvještaja Evropske komisije. EU je bezbroj puta pozivala BiH i njeno rukovodstvo da ispuni one reforme na koje su se obavezali na svom putu evrointegracija i da u korist naroda prevaziđu postojeće etničke podjele u zemlji. Novi izvještaj o BiH ponovo ukazuje na sporost reformskog procesa u zemlji i nepromijenjene strukturne probleme koji se vide kao prepreka za napredak BiH.
U Briselu kao pozitivan pomak u BiH vide činjenicu da je zemlja predala odgovore na Upitnik Evropskoj komisiji.
EU i dalje čeka da od BiH dobije konkretan dokaz odlučnosti i rada koji je do sada ili izostao ili došao sa velikim zakašnjenjem.
“Vrlo sam zabrinut jer ni ove godine izvještaj neće biti mnogo drugačiji od ranijih jer nije mnogo napretka ostvareno u prethodnih godinu dana u BiH. Napredak ka punoj demokratiji i vladavini prava u BiH u najboljem slučaju stagnira ili je čak u nazadovanju. U BiH nema opipljivog napretka”, naglašava u razgovoru za Deutsche Welle Eduard Kukan, član Vanjskopolitičkog dbora Evropskog parlamenta i dugogodišnji predsjednik Odbora za saradnju sa Zapadnim Balkanom.
Ono na šta Evropska komisija (i ove godine) posebno upozorava BiH jesu socijalno-ekonomske reforme, jačanje vladavine prava, reforma javne uprave kao i hitno usvajanje izbornog zakona i adekvatno funkcionisanje Mehanizma koordinacije. U Briselu kao pozitivan pomak u BiH vide činjenicu da je zemlja predala odgovore na Upitnik Evropskoj komisiji, ali se i kaže da to i dalje ne govori o konkretnim pomacima u različitim oblastima koje BiH mora da reformiše ako želi da postane dio evropske porodice, pišu Nezavisne novine.