Međunarodni dan obrazovanja obilježava se 24. januara i posvećen je jačanju uloge obrazovanja za uspostavljanje globalnog mira, razvoja i napretka. Svrha obilježavanja obrazovanja na međunarodnom nivou je usmjeravanje pažnje vladama i narodima na dostupnost obrazovanja kao sredstva za izlazak iz siromaštva.
Prema istraživanjima, danas u svijetu 258 miliona djece i mladih još uvijek ne pohađa školu; 617 miliona djece i adolescenata ne zna čitati i baviti se osnovnom matematikom; manje od 40% djevojčica u subsaharskoj Africi završi nižu srednju školu, a oko četiri miliona djece i omladine izbjeglica je van škole.
Oblast obrazovanja u vrhu je prioriteta svake zemlje koja strateški promišlja budućnost i želi vlastiti prosperitet. U velikom broju dokumenata Evropske unije (EU) obrazovanje je navedeno kao ključni preduvjet za sveukupni socijalno-ekonomski razvoj. Osiguranje kvalitetnog obrazovanja istaknuto je i u Agendi za održivi razvoj do 2030., koju su usvojile zemlje-članice Ujedinjenih nacija (UN).
Bosna i Hercegovina, nažalost, zaostaje za trendovima koji karakteriziraju obrazovne sisteme razvijenih zemalja, a Međunarodni dan obrazovanja, koji se obilježava 24. januara, prilika je za sagledavanje stanja na tom planu, ali i značaja, uloge i misije koje obrazovanje ima u savremenom svijetu.
Obrazovanje je ljudsko pravo, javno dobro i javna odgovornost.
Na žalost, godinama u BiH djeca nemaju ista prava. Njihovo obrazovanje je komprovitovano političkim odlukama koje su dovele do toga da se odvojeno školuju, da nemaju osnovne uslove da izučavaju nacionalnu grupu predmeta, ali i da se preko njihovog školovanja stvaraju generacije glasača, mrzitelja i žrtve.
Kroz princip dvije škole pod jednim krovom u FBiH, ali i onemogućavanje izučavanja maternjeg jezika i nacionalne grupe predmeta u RS-u, biju se političke bitke čije su žrtve djeca. To pitanje traje godinama, pa ni na ovaj 24.januar, nije riješeno, jer očito nema političke volje za to.