To je skok veći od bilo koje članice NATO saveza.
Koji su rizici za globalnu sigurnost? Štokholmski međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI) redovno istražuje takva pitanja. U nedavnoj studiji SIPRI je pažljivo proučio globalnu prodaju naoružanja.
Kakvi su rezultati?
Većina zemalja u uvozi manje oružja nego prije nekoliko godina. Međutim, mnoge zemlje u Evropi i istočnoj Aziji uvozi znatno više, navodi njemački Der Spiegel.
Nije iznenađujuće koja zemlja trenutno ima najveći porast kupovine oružja u cjelini: SIPRI izračunava porast kupovine od 8631 % za Ukrajinu.
“Ovo je također značajno zbog toga što Institut analizira u petogodišnjim razdobljima, stoga u izračun uključuje i četiri godine prije ruske invazije na zemlju”, navodi Der Spiegel.
Poredili se, dakle razdoblje od 2013. do 2017. s onim od 2018. do 2022. godine dolazimo do podatka da je Ukrajina prošle godine bila čak treći najveći uvoznik oružja uopće, stoji u izvještaju.
Ovdje treba naglasiti da je nelegalna aneksija Krima izvršena 2014. godine, tako da ruski napad na Ukrajinu ima dublju historiju nego što navodi analiza njemačkog medija.
Ipak, nas zanima naše najbliže susjedstvo. Tabela koju prilaže Der Spiegel pokazuje da Srbija bilježi skok u kupovini naoružanja od 743%. Tako Srbija zauzima drugo mjesto na svijetu prema porastu uvoza naoružanja. To je skok veći od bilo koje članice NATO saveza.
Naročito značajan porast zabilježen je u Nizozemskoj (307 %), Norveškoj (285 %) i Poljskoj (65 %). Izvan NATO-a, pored Srbije i Ukrajine, uvoz vojne opreme raste i u Bjelorusiji.