Tim naučnika pokušava da otkrije zašto su deseci djece mumificirani i sahranjeni u katakombama u samostanu na italijanskom ostrvu Siciliji.
Prvu sveobuhvatnu studiju dječjih mumija vodit će Kirsty Squires, vanredna profesorica bioarheologije na Univerzitetu Staffordshire u Velikoj Britaniji, a terenski rad bi trebao početi iduće sedmice.
U Kapucinskim katakombama, jezivoj turističkoj atrakciji u Palermu, na sjeveru Sicilije, istraživači će analizirati posmrtne ostatke 41 djeteta sahranjenog u prostoriji namijenjenoj djeci – iako je u katakombama sahranjeno ukupno 163 djece.
– Želimo pokušati razumjeti živote ovih pojedinaca, njihovo zdravlje, razvoj i tako dalje – rekla je Squires za CNN.
Dodala je da su mumije bile potpuno odjevene, a neke su bile postavljene u kolijevke i stolice, dok su druge stajale uspravno sa štapovima koji su ih držali u položaju – a istraživači će ispitati značaj zašto su ovi artefakti korišteni.
Malo se zna o ovoj djeci, koja su sahranjena od 1787. do 1880. godine i dio su najveće zbirke mumificiranih ostataka u Evropi, koja se sastoji od najmanje 1.284 tijela.
– Znamo da bi dolazili iz porodica srednje klase – obred mumifikacije bio je rezervisan za bogatije pojedince kao što su plemstvo, srednja klasa i sveštenstvo – rekla je Squires.
– Dakle, znamo da oni nisu bili najsiromašniji članovi društva, ali to je sve što znamo, zapravo. Zašto jednostavno nisu sahranjeni kao i drugi pojedinci? – dodala je.
Tim koristi rendgenske snimke jer je to neinvazivna metoda, navodi se u saopćenju za štampu Univerziteta Staffordshire.
– Koristimo prijenosni rendgenski aparat za rendgenske snimke kako bismo mogli procijeniti starost pojedinaca na osnovu njihove erupcije zuba i razvoja, te fuzije kostiju – rekla je Squires, dodajući da će tražiti znakove bolesti.
Istraživači će koristiti rendgenske snimke – ukupno 574, ili 14 po mumiji – kako bi popunili biološki profil djece i utvrdili da li je mumifikacija izvršena samo na onima određene dobi ili pola.
– Također će se koristiti za otkrivanje prisutnosti razvojnih defekata, indikatora stresa i patoloških lezija, čime se želi steći uvid u zdravlje i način života djece u životu – navodi se na web stranici projekta.
