Deutsche Welle: Balkanske ratne igre

preporučujemo

Balkan su oduvijek potresali nemiri, a tako bi moglo biti i ubuduće s obzirom na retoriku nacionalnih lidera, veličanje ratnih zločina, stalnu političku krizu, ali i interese velikih sila. Posljednjih mjeseci često se govori o mogućnostima izbijanja novog rata na Balkanu. U analize o potencijalnim sukobima na „evropskom buretu baruta” upuštaju se mnogi zapadni mediji govoreći o sve snažnijem ruskom uticaju, a procjene su da bi zapadnobalkansko područje ponovo moglo biti poligon za vojno nadmetanje moćnih.

Kada je riječ o retorici bh. lidera, poruke su sve ratobornije, a međunacionalni odnosi u izbornoj godini dovedeni su do usijanja. Za petak (20.4.) je u Sarajevu zakazana hitna sjednica Parlamenta BiH na kojoj bi se, ukoliko bude kvoruma, trebalo raspravljati o izjavama predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića. Hitnu sjednicu su zatražili srpski predstavnici nakon što je Izetbegović navodno govorio o proizvodnji haubica, municije i raketnih sistema za izvoz ali i „za ne daj Bože”, nazivajući Izetbegovićeve izjave „ratnohuškačkim“. Istovremeno, bošnjački lideri optužuju susjede, Srbiju i Hrvatsku, za prekomjerno naoružavanje.

Neće biti povratka u devedesete. Ratovi će biti drugačiji

Atmosferi neizvjesnosti i špekulacijama o novim sukobima doprinose i izjave pojedinih evropskih zvaničnika koji upozoravaju da bi na Balkanu moglo doći do novog rata ukoliko države regije ubrzano ne pristupe Evropskoj uniji (EU). Zalažući se za „otvorena vrata“ EU za države Zapadnog balkana, predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker upozorio je na mogućnost „povratka rata“ u region, sličnog onome iz devedesetih godina prošlog stoljeća.

Povratka u devedesete vjerovatno neće biti, jer su stanje na terenu, odnosi snaga i političke okolnosti drugačije. Vojni analitičar iz Sarajeva Nedžad Ahatović pretpostavlja da bi budući rat u BiH, barem u početnim fazama, bio niskog intenziteta, dok bi njegov oružani dio provodili specijalizirani sastavi policije i vojske sa jasnim strateškim ciljevima. „Takav cilj bi, kada je riječ o strateškim interesima Republike Srpske (RS), mogao biti okupacija Brčkog radi teritorijalnog spajanja RS-a. U tom smislu treba posmatrati naoružavanje policije RS-a koja sve više poprima obrise entitetskih oružanih snaga. Strateški ciljevi ostalih ‘strana’ u eventualnom sukobu u BiH bili bi kompleksniji i podrazumijevali bi ovladavanje širim teritorijalnim cjelinama“, ističe Ahatović.

Bit će kako odluče „veliki igrači“?

Naš sagovornik kaže da bi od ključnog značaja za uspjeh u nekom budućem balkanskom oružanom sukobu mogla bi biti i kontrola medija, informatička djelatnost, plasiranje dezinformacija i lobiranje u svjetskim centrima moći. Uz napomenu da intenzitet rata i njegovu eskalaciju nije moguće predvidjeti, Ahatović upozorava da susjedi BiH ne bi ostali neutralni u eventualnom obnavljanju sukoba i da bi njihov angažman varirao od prikrivenog slanja dobrovoljaca, vojske i policije, do otvorene vojne intervencije u cilju podjele zemlje.

Nije mali broj onih koji vjeruju da je novi rat na Zapadnom Balkanu moguć ukoliko to žele moćnici sa Istoka i Zapada. Sukobi bi bili izgledni uz ratnohuškačku retoriku, odsustvo odgovornosti domaćih političkih lidera, velikodržavne ambicije bosanskih susjeda i prećutno odobravanje „međunarodne zajednice”. „Svjetske ekonomije i moćne vlade imali bi direktne koristi od novog sukoba na Zapadnom Balkanu. Super-sile danas se najčešće sukobljavaju oko kontrole nad energentima, a doktrine moćnih saveza upravo se baziraju na nesmetanom pristupu energetskim resursima. To uključuje i kontrolu plinovoda, koji bi u perspektivi prolazili preko Zapadnog Balkana“, kaže Ahatović.

„Rat se nikada ne isplati”. Osim, možda…

On dodaje da bi, ukoliko je to u interesu „moćnika koji prekrajaju svjetske granice“, mogući rat u BiH najprije mogao biti spriječen hitnim prijemom ove zemlje u NATO, a potom i u EU, uz set postprijemnih obaveza. Eventualna vojna intervencija Zapada je neizvjesna. „Evropske snage za brze reakcije od 20.000 vojnika još nisu operativne. Za razliku od EU, NATO raspolaže snagama za brze reakcije, ali i preventivno djelovanje”, kaže Ahatović.

Bakir Izetbegović izazvao turbulencije svojim izjavama

O ratovima su napisana nebrojena djela, mnoga sa snažnim antiratnim porukama. Čak se i u priručniku za vođenje rata, kako je svoje djelo „Kako voditi rat“ opisao američki vojnopolitički analitičar James F. Dunningan, poručuje da je rat uzaludan i, suprotno vjerovanjima prodavača oružja, u konačnici neisplativ. „U suštini, rat se nikada ne isplati. Oni koji počinju ratove, obično se kaju dok oni koji izbjegavaju ratove često ostaju u uvjerenju da su propustili zlatnu priliku da isprave neku nepravdu. Pravi rat je strašan, pun razaranja i njega se sa sjetom sjećaju samo oni koji su ga preživjeli držeći se po strani”, navodi Dunningan.

Preobražaj i katarza

E.K. se u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća nije držao po strani. Bio je vojnik Hrvatske vojske, potom i Hrvatskog vijeća odbrane. Danas poručuje da samo pravi i čestiti vojnici, koji su žrtvujući svoj život znali spašavati i „neprijatelja“, mogu biti mirotvorci u vremenu kada mnogi zazivaju nove ratove. „Kao da je čitav svijet, a posebno Balkan, satkan od političara koje, prema onome što govore, prepoznajemo kao dragovoljne davatelje tuđe krvi. Rat je najveća svinjarija koja se čovjeku može dogoditi. Nikad ne počinje iznenada. Mjesecima i godinama političari poput naših nacionalističkih glumaca prave uvertiru za rat kao jedinu mogućnost osobnog spasa, ali i nesreće onih koji su ih doveli na vlast. To su ljudi koji su spremni zaratiti svakog trena sa tuđom djecom u prvim borbenim linijama”, kaže E.K. za Deutsche Welle.

On ističe da u ratu mnogi sudjeluju bez mogućnosti izbora i da je tvrdnja kako se za domovinu gine „herojskom smrću“ čista manipulacija. „Nakon rata, kao da je lakše vjerovati ratnim zločincima, nego priznati da nismo imali dovoljno pameti. Ta slika nas i danas prati u BiH i tu je naša najveća nesreća. Za mir se moramo zalagati, iako su proizvođači oružja neumoljivi. Na nama je da ne poslušamo kao 91. godine kad su nam rekli da prodamo kravicu i kupimo puškicu kako bi ginuli za huškače u lijepim odijelima i skupim automobilima“, kaže E.K.

Najnovije

Poslodavci nezadovoljni: Šta su donijele izmjene i dopune Zakona o privrednim društvima?

Novine koje je donio "Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima" (“Službene novine Federacije BiH”, broj 75/21)...