Promjena klime otapa polarni led, podiže razinu mora i mijenja vremenske prilike te donosi sve brutalnije oluje na područjima koja prije nisu bila pogođena ovakvim prirodnim smetnjama. Gradovi uz obalu izloženi poplavama zbog monsuna i jakih kiša – tonu. Naučnici predviđaju da će dijelovi ovih devet gradova biti pod vodom do 2030. godine.
Miami, SAD
Razina mora u Miamija raste uznemiravajućom brzinom. I ne samo da prijeti štetom na gradskoj infrastrukturi već dovodi do poplava koje zagađuju pitku vodu. I tako dodatno prijeti stanovnicima. Osim hitnog odgovora na zaustavljanje klimatskih promjena, Miami će morati poduzeti i konkretnije korake kako bi se spasio od „potonuća“ – morat će ojačati svoju bazu i podignuti određene strukture iznad razine vode.
Bangkok, Tajland
Bangkok je izgrađen na vrlo mekanom glinenom tlu koje je sklono poplavama. Istraživanja su pokazala da ovo poznato turističko mjesto svake godine tone oko dva do tri centimetra. Puno brže nego drugi slični gradovi na obalama. Prema studiji iz 2020. godine, Bangkok je prvi u redu koje će doživjeti velike posljedice globalnog zatopljenja. Stručnjaci predviđaju da će Bangkok spiralno propadati s malim izgledima za oporavak.
Amsterdam, Nizozemska
Nizozemci su stručnjaci za pitanja prevencija poplava te su razvili napredni sistem nasipa, brana i drugih barijera koji vodu drže podalje od infrastrukture i stanovništva. Unatoč tome prisiljeni su pomno pratiti i ustrajno nadograđivati sisteme kako bi spriječili katastrofalne posljedice. Mnogi tvrde da je opasnost neizbježna zbog kontinuiranog tonjenja zemlje kao posljedice klimatskih promjena.
Basra, Irak
Basra je glavni lučki grad u Iraku koji je smješten uz snažnu i široku rijeku Šat al-Arab koja se ulijeva u Perzijski zaljev. Naučnici predviđaju da bi ovaj siromašan arapski grad mogao biti djelomično ili potpuno potopljen u sljedećih deset godina.
Georgetown, Gvajana
Kada su u pitanju područja koja bi mogla uskoro potonuti kao posljedice globalnog zatopljenja, Karibi se nalaze na vrhu popisu. Ponajviše se govori o glavnom gradu Gvajane – Georgetownu koji je smješten na ušću rijeke Demerara u Atlantski ocean. Georgetown se stoljećima branio od oluja i drugih vremenskih neprilika gigantskim zidom dugim 450 četvornih kilometara. Situacija je takva da zemlja mora znatno ojačati taj zid kako bi središnja područja grada držala podalje od goleme štete.
Ho Ši Min, Vijetnam
Poplave i tropske oluje prijete dijelu Ho Ši Mina uz deltu Mekonga. Naučnici predviđaju da će istočni dijelovi oko rijeke uskoro biti nepogodni za život. Močvarna područja Thu Thiema posebno su ugrožena, a stručnjaci ističu da bi mogli završiti pod vodom i prije 2030. godine.
Kolkata, Indija
Glavnom gradu indijske države Zapadni Bengal prijeti prirodna katastrofa. Kolkata bi zbog velikih poplava mogla djelomično potonuti do 2030. godine. Nažalost, riječ je o vrlo siromašnom dijelu svijeta kojem nedostaje odgovarajuća financijska inicijativa da bi se očuvao tradicionalni način života na ovom prostoru.
New Orleans, SAD
New Orleans zajedno sa svojom bogatom poviješću i raznolikom kulturom tone s jednom od najbržih stopa na svijetu. NASA-ina istraživanja iz 2016. godine otkrila je da bi cijeli grad mogao biti potopljen do kraja ovog stoljeća. New Orleans je u 18. stoljeću bio u potpunosti izvan razine mora, stotinjak godina kasnije pet posto je bilo potopljeno. Dok je ta brojka danas narasla na 50 posto. Nepoželjnoj situaciji doprinosi geografski položaj, ali i ljudska aktivnost uključujući bušenje zbog potrage za naftom i prirodnim plinom.
Venecija, Italija
Prekrasna Venecija svake godine tone oko dva milimetra te se suočava s velikim poplavama koje štete gradu i njegovim stanovnicima. Čak 90 posto ovog talijanskog grada bilo je potopljeno 2019. godine. Štetnu situaciju dodatno je pogoršala obalna erozija i crpljenje podzemnih voda. Iako je grad poduzeo nekoliko važnih koraka – uključujući i projekt podizanja brane protiv poplava po imenu Mose, direktni učinci klimatskih promjena u porastu razine mora iziskuju stalni nadzor i još više zaštitnih mjera.