Dijaspora, domaći i regionalni projekti u fokusu ovogodišnjeg Sarajevo Business Foruma

Preporučujemo

Sarajevo Business Forum (SBF), vodeća poslovno-investicijska konferencija jugoistočne Evrope, kreirana kao platforma za poslovno umrežavanje sa jedinstvenim ciljem ekonomskog razvoja regije, ove se godine održava 25. i 26. aprila, i biće organizovana u znaku promocije domaćih i regionalnih investicijskih projekata.

Konferencija će, kao i prethodnih godina, okupiti najznačajnije poslovne i političke lidere iz regiona i svijeta, pružajući im priliku da se upoznaju sa poslovnim prilikama i mogućnostima ulaganja u Bosnu i Hercegovinu, ali i zemlje regiona.

- -

Fokus 9. Sarajevo Business Foruma je zajednički pronalazak rješenja za iskorištavanje potencijala u oblasti energije, edukacije, IT industrije, poljoprivrede i turizma.

Cilj SBF-a je uvezivanje i predstavljanje prirodnih i ljudskih resursa regiona, te otvaranje vrata bosanskohercegovačkim i regionalnim kompanijama za izlazak na inostrana tržišta.

Tradicionalno, već devetu godinu Sarajevo Business Forum organizuje Bosna Bank International (BBI) u saradnji sa Islamskom razvojnom bankom, pod pokroviteljstvom Predsjedništva BiH.

Na Forumu je do sada učestvovalo više od 3.000 kompanija i održano je više od 1.500 direktnih sastanaka privrednika, a rad Foruma pratilo je više od 2.000 novinara iz cijelog svijeta koji su poslali poruku o BiH i regionu kao investicijskoj destinaciji.

- -

Od 2010. godine konferencija je ugostila više od 8.000 učesnika iz više od 50 država i na njoj su “rođene” mnoge uspješne priče.

“Kada smo krenuli u projekat promocije Sarajeva, BiH, regiona kroz investicijsku konferenciju SBF, bilo je teško zamisliti da se u kratkom periodu negativni efekti 90-ih, stradanja, ratovi, koji su se dešavali u ovom dijelu svijeta mogu tako brzo anulirati. Mislim da su rezultati tog otvaranja Sarajeva i Bosne i Hercegovine puno veći nego što smo u tom trenutku mogli da zamislimo”, rekao je u intervjuu za Anadoliju Amer Bukvić, direktor BBI banke.

SBF doprinio otvaranju Sarajeva, BiH i regiona

Kako je kazao, investitorima je bilo vrlo teško predstaviti potencijale investiranja u region koji je dugo bio asocijacija za podjele, sukobe i probleme. Prema njegovom mišljenju, situacija se mijenja, što pokazuju sve veći broj posjeta turista, dolazak stranih investitora i drugo.

“Vidite da je danas broj turista, stranih investicija, otvaranja malih firmi zaista na jednom impresivnom nivou imajući u obzir sve ove krize koje se dešavaju u ekonomijama, evropskim i u svjetskoj općenito. Mislim da je djelimično u tom otvaranju Sarajeva, BiH, uticao i SBF. Ipak, je to najveći event koji okupi oko 1.700 gostiju. To je impresivna investicijska konferencija po svim standardima”, kazao je Bukvić.

Tvrdi da je SBF jedna vrsta pokreta za otvaranje BiH i regiona, u koji su se uključili mediji, lokalne uprave, privredni subjekti, komore i brojna ministarstva, ne samo u BiH, nego i u regionu.

Dijaspora u fokusu

Kako je najavljeno, ovogodišnji SBF će biti u znaku promocije domaćih i regionalnih investicijskih projekata u cilju povezivanja regiona sa svijetom i njegove promocije kao “jedan region – jedna ekonomija”.

U fokusu ovogodišnjeg Foruma je i dijaspora, koja je prema riječima Bukvića sve veća, jača i uspješnija.

“Ove godine smo fokus stavili na to kako da dođemo do njih, kako da dođemo do naših ljudi, kako da njima napravimo sponu, kako da otvorimo put da se i oni vrate kao investitori nazad odakle su nekada otišli, što se kaže, ‘trbuhom za kruhom’. Mislim da bi to bio najveći uspjeh. Ja bih se puno više radovao investitoru našeg porijekla da dođe u BiH. To je ogroman potencijal, ne samo za BiH nego za sve zemlje regiona”, poručio je Bukvić.

U proteklih osam godina konferenciji je prisustvovalo 8.000 učesnika iz velikog broja zemalja, a SBF i BiH su ugostili više od 20 predsjednika, odnosno premijera država. I ove godine spominje se dolazak značajnih imena iz svijeta ekonomije, poslovanja i politike, ali organizatori ne žele u ovom trenutku najavljivati nikog ponaosob.

“Prvih nekoliko foruma nam je radi imidža bitno da nam dođu velika imena, svjetski lideri, a sada je SBF već postao kao vodeći brend. Sada se sve više pokušavamo fokusirati na privrednike, investitore. Nije nam toliko više fokus na nekima. Imamo jako velika imena iz svijeta koji će doći. Očekujem da će ovaj forum biti veći od prošlogodišnjeg, a prošlogodišnji je bio najveći do sada”, kazao je Bukvić.

Na pitanje gdje strani investitori najčešće prepoznaju benefite ulaganja u region, Bukvić je objašnjava da to pretežno zavisi od toga odakle dolaze.

“Kada govorimo o investicijama koje dolaze iz Evrope u ovaj dio svijeta, uglavnom se gleda na jako kvalitetnu, koja je ujedno i jeftina radna snaga u poređenju sa cijenama koštanja proizvodnje u njihovim krajevima. Oni obično idu u te ‘labour intensive’ industrije gdje se taj trošak radne snage najviše isplati. Investitori iz arapskih zemalja najveći benefit vide u turizmu, nekretninama, u prirodnim ljepotama regiona. Imate jako velik porast investicija i u Srbiju, Crnu Goru, BiH, po pitanju tih projekata kao što su hoteli, hosteli, turistička naselja, veliki projekti kao što je Porto Montenegro ili Beograd na vodi”, rekao je Bukvić.

Kako je kazao, neophodno je gledati i interes investitora, i zbog toga se na Forumu svake godine predstavljaju projekti iz oblasti turizma i hotelijerstva, poljoprivrede, energetike, infrastrukture kao i ostalih industrija.

“Uglavnom gledamo da nađemo neki balans, ono što je najviše potrebno našim ekonomijama i što je najinteresantnije njima”, rekao je Bukvić.

Svaki potencijalni turista je potencijalni investitor

Vjeruje da BiH ima velike potencijale kada je u pitanju turizam, čemu svjedoči i sve veći broj posjeta turista, naročito iz zaljevskih zemalja, koje Bukvić smatra potencijalnim investitorima.

“Iz Omana, u koji rijetko da je ikada iko iz ovog dijela svijeta išao, i iz te zemlje dolazio ovdje, prošle godine je došlo 10.000 turista. To su turisti kojima se ovdje jako svidi. Znam nekoliko njih koji su kupili stanove u Zagrebu, koji odmah prave drugi dom ovdje, a to znači da nešto investiraju, da pokušavaju da registruju firmu, da otvore proizvodnju. Svaki potencijalni turista je potencijalni investitor”, smatra Bukvić.

Tvrdi da u zaljevskim zemljama vlada velika zainteresovanost za ovaj dio svijeta, što potvrđuju i uspostavljene aviolinije kompanije Fly Dubai za Zagreb, Sarajevo, Podgoricu, koje su inicirane na ranijim SBF, te kaže da postoje pregovori i za uvođenja leta za Tuzlu.

“Sada treba još novih linija da se otvaraju, sa Muskatom u Omanu, Indijom, Kinom. Radujem se da se Beograd povezuje s Pekingom, to je ogromna stvar. Ta ekonomija u Aziji je puno vibrantnija nego trenutno ekonomija u nekim dijelovima Evrope. Jako je dobro to otvaranje Sarajeva, regiona. Vrlo je dobro da to zajedno radimo. Vrlo je dobro što je region sada spoznao tu mogućnost da, recimo Srbija kroz BiH vidi interes, a ne nešto drugo, negativno, da ne vidi opasnost od BiH, nego kroz nju vide interes, a to je jako važno. Važno je i da BiH svoj interes vidi kroz Hrvatsku, Sloveniju, Crnu Goru. Mi zajedno pokušavamo da se refokusiramo na ekonomiju, na infesticije i to je vrlo pozitivno. To je taj osnovni pokretač koji nas vodi kao organizatore SBF-a”, kazao je Bukvić.

Privlačenje direktnih stranih investicija u region jedan od je od osnovnih preduslova njegovog razvoja, što je i jedan od ciljeva SBF-a. Na pitanje da li je region zakonodavno otvoren za saradnju u smislu olakšanja viznog režima, unapređenja procedura registracija firmi, smanjenja poreza i slično, Bukvić smatra da se promjene na tom polju dešavaju sporo, ali da se stvari ipak mijenjaju nabolje.

“To ide jako sporo. Nije ni realno očekivati u ovom kontekstu da možemo imati tako brze promjene. Ovdje je ipak što se desilo ovom dijelu svijeta najveća tragedija, izgubili smo mnogo sa odlaskom najkvalitetnijih ljudi, koji ne odlaze danas, ove godine, oni odlaze jako dug period, intenzivno od 90-ih”, kazao je Bukvić, dodavši da je reforme nemoguće praviti bez mehanizma i kvalitetnih ljudi.

Ima razloga za optimizam

Govoreći o cjelokupnoj ekonomskoj situaciji u zemlji, Bukvić je istakao je to “utrka između velike pobjede i velikog gubitka” i da u BiH više ne postoji srednji scenario.

“Odlaze ljudi jer su više nervozni i u tome jako veliku ulogu imaju mediji koji prave negativnu atmosferu. Uopšte nije tako loše kao što se predstavlja iz raznih interesa. S druge strane imamo nevjerovatnu perspektivu. BiH jako puno obećava. Ovo može biti jedan od velikih centara, ne samo u ovom dijelu svijeta nego da bude prepoznatljiv u cijelom svijetu. Sarajevo ide u izgradnju velikog brenda, centra. Međutim, utrka je. Nećemo uspjeti to napraviti ukoliko brzina odlaska ljudi nastavi da se poveća na način kako se povećava u posljednje vrijeme. Sada je najvažnije da vratimo optimizam nazad ljudima koji su ovdje. A taj optimizam stvarno ima razloga da se vrati. BiH je apsolutno prelijepa, sa jako dobrom perspektivom”, smatra Bukvić.

Ističe da region obiluje prirodnim ljepotama koje su “neuporedive” s drugim dijelovima svijeta gdje takvih ljepota ne manjka, ali se ne nalaze na tako maloj udaljenosti kao što je slučaj na ovim prostorima.

“Sada je ovde samo pitanje menadžmenta, kako da se izmenađuju ljudski i prirodni resursi, da se napravi nešto spektakularno, a zaista ima potencijala. Ništa ne može uspijeti ako se napravi negativna energija. Nemate s kim praviti ni reforme, ni projekte. Vrlo je teško. To ne može doći izvana, to se mora napraviti iznutra i zato je potrebno da imate kapaciteta”, cijeni Bukvić.

Saradnja između regiona i Turske nije laka

Jedan od najznačajnijih primjera ulaska direktnih stranih investicija u BiH je turska kreditna linija od 100 miliona eura, desetogodišnji projekt koji je pokrenula Vlada Republike Turske, a koji je potpisan na 3. Sarajevo Business Forumu 2012. godine. Prema riječima Bukvića, dosadašnji rezultati ovog projekta su impresivni.

“To je jedan od najkonkretnijih i najbolje implementiranih projekata na nekom međudržavnom nivou. Privilegije nisu imali samo neke firme ili neki veliki subjekti, već smo to spustili na mikrofinansiranje. Na desetine hiljada ljudi je imalo koristi od toga i to je jako impresivno. U nekim segmentima smo digli proizvodnju malina u BiH, jako velik procentualni rast je nastao i to je isključivo rezultat turske kreditne linije, jer svi ti projekti koji su se dešavali su bili finansirani od strane ili BBI ili Turkish Ziraat banke”, rekao je Bukvić.

Tvrdi da saradnja između regiona jugoistočne Evrope i Turske nije laka, prije svega zbog veličine turskog tržišta i njegovog potencijala.

“Ako ste investitor, turski investitor na primjer, vi imate tržište od nekih 80 miliona ljudi koji ima jako velik potencijal u mnogim segmentima. Turska je posljednji 15 do 20 godina ekonomski puno napredovala. Kad su mogućnosti na vašem tržištu tako velike, onda nije lako prezentirati potencijal nekog drugog tržišta. Nije laka saradnja između Turske i BiH. Industriju koju mi imamo, imaju i oni. Proizvodnju koju mi imamo imaju i oni. Potencijale koje mi imamo, imaju i oni. Nije lako, ali postoji jedna vrlo jaka, emotivna veza između ovog regiona i Turske”, dodao je Bukvić.

Vjeruje da će, kako vrijeme bude odmicalo, turski proizvođači sve više pokušavati doći do novih tržišta, te da će otvarati proizvodnju i na ovim prostorima i tako se približili tržištu EU.

“Ovo je najveći potencijal za turske proizvođače da se približe tržištu EU, otvaranjem proizvodnje ili proizvodnih pogona na području jugoistočne Evrope. Mislim da im je to dugoročno najbolja strategija, mislim da postoji jako veliki potencijal, od turizma do poljoprivrede”, rekao je Bukvić.

Mišljenja je da izvoz mesa iz BiH na tursko tržište, ili bilo kojeg drugog proizvoda, može biti od velikog ekonomskog značaja za BiH.

“U šta god da krenete, to je tako jedno veliko tržište, da bilo koja vrsta proizvodnje ovdje može da ima jako veliki efekat. Što turska ekonomija bude jačala, što njihova platežna moć bude jačala, što oni budu bolje stajali, to tržište će postati sve interesantnije i za proizvođače odavde, kao i za njihove izvoznike koji hoće da idu, ne samo u BiH, nego prvenstveno u Evropu da naprave svoju proizvodnju tu. Ja u tome vidim najveću šansu”, poručio je Amer Bukvić, direktor BBI Banke.

Najnovije

Petnaest porodica iz Klisa dobilo automobile zahvaljujući humanitarnoj utrci ‘Klis 5K’ i udruženju Pomozi.ba

  Zahvaljujući saradnji Pomozi.ba organizacije i Atletskog kluba Pace, 15 porodica iz Klisa koje su pretrpjele velike gubitke tokom poplava...