Djeca u Goraždu ne mogu upisati medicinsku školu, neki će ići u Foču i Sarajevo

9

Učenici koji upisuju srednju školu u Goraždu ove godine neće imati priliku da odaberu Medicinsku školu, iako je određeni broj njih za to iskazao interes, te su čak potpisivali i peticiju da se oformi jedno odjeljenje. Kako su nam kazali roditelji, neki od njih će biti primorani djecu upisati u Foču ili Sarajevo.

Prema informacijama koje smo krajem maja dobili iz Službe za zapošljavanje Bosanskopodrinjskog kantona (BPK) Goražde, među najtraženijim zanimanjima u prethodnom periodu sa srednjom stručnom spremom su medicinski tehničari, odnosno laboranti, medicinske sestre i drugi medicinski kadar.

Međutim, kako nam je kazao Arman Bešlija, ministar za obrazovanje, mlade, nauku, kulturu i sport BPK, oni su tokom razmatranja odluke da li da se oformi odjeljenje Medicinske škole, od Službe dobili podatak da se oko 50 osoba koje su završile medicinsku školu nalazi na evidenciji nezaposlenih, a da su u prošloj godini samo dvije osobe zaposlene u bolnici.

Potrebe tržišta rada

To je jedan od razloga, prema njegovim riječima, zašto ove godine za nove učenike nema medicinske škole, a pojasnio je i na koji način se odlučuje da li će biti oformljeno odjeljenje za školovanje određene struke. Prema njegovim riječima, škola na Nastavničkom vijeću i Školskom odboru donosi odluku o upisu odjeljenja.

– Ono što je bitno je da se škola vodi time da li ima tehničko-materijalne mogućnosti, da li ima stručne nastavnike koji bi izvodili predmete za određena zanimanja i oni na osnovu toga delegiraju ministartsvu koja su to zanimanja. Nakon toga savjetodavno vijeće razmatra da li je potreban određeni smjer, kakva su kretanja na tržištu rada i na osnovu toga oni odobravaju ono što je škola predložila ili prodlože nešto drugo što je potrebno tržištu rada – istakao je.

Ministar je dodao da se nakon što je to sve provedeno u Goraždu organizirala javna rasprava.

– Na javnu raspravu je došla grupa roditelja. Mi smo zaprimili i peticije učenika u vezi s medicinskom školom, ali i u vezi s ekonomskom školom. Ministarstvo je sačinilo zapisnik i uz svu dokumentaciju koju su dostavili roditelji, od peticija i svih ostalih dokumenata, sačinilo akt koji je upućen Vladi SBK – kazao je.

Ministarstvo je predložilo zanimanja koja su dostavile škole, a pored toga dodatno ekonomsku te medicinsku školu kao zahtjev roditelja.

– Vlada kao kolektivni organ je to razmatrala i odlučeno je da je opravdano da se upiše jedan razred ekonomske škole. Međutim, Vlada smatra da ove godine nije opradano da se upisuje medicinska škola. Jedna od primjedbi roditelja je bila pandemija i potreba za medicinskim kadrom. Predstavnici Službe za zapošljavanje su nama rekli da imamo oko 50 ljudi na evidenciji koji imaju medicinsku školu i u vrijeme pandemije samo dva medicinska radnika su primljena u bolnicu da rade. Tako da nije bila velika potražnja i potreba za tim. Ono što se treba uvijek vagati jeste stvarna potreba na tržištu rada i naravno uzete su u obzir i želje roditelja i djece, te je to predloženo Vladi.

Naš sagovornik je, između ostalog, istakao kako je i kvalitet nastave u medicinskoj školi veoma upitan.

– Upravo je direktor škole na javnoj raspravi rekao roditeljima da je upitan kvalitet nastave zato što i za vrijeme pandemije i općenito djeca ne mogu obavljati praktičnu nastavu. Šta ćemo dobiti nakon četiri godine – medicinskog radnika koji nikad nije dao vakcinu, previo ranu i slično? Također, ovaj kanton nema stručnog kadra, mi jedva imamo i doktora. Upitno je da li je uredu da izvedemo generaciju koja nema znanje i nema kvalitet – rekao je Bešlija.

Improvizovana nastava

Prošle godine oformljeno je jedno odjeljenje medicinske škole u Srednjoj tehničkoj školi “Hasib Hadžović”, a ministar kaže da je sve što se tiče nastave poptuno improvizovano.

– Prevladala je prošle godine ta želja djece i roditelja, i onda smo dobili nešto što je nekvalitetno i što nas sutra može koštati zbog nekvalitetnog kadra. Što se tiče općih obrazovnih predmeta, za njih imamo nastavni kadar u školama. Međutim, za stručne predmete škola angažuje vanjske saradnike. Vanjski saradnik je doktor kad ima vremena. I tu se, vjerujte, improvizuje. Djeca po cijeli dan razvuku nastavu, prilagođavaju se kad taj određeni doktor ima vremena da dođe. Često se zna desiti da ima neku hitnu operaciju pa se čas mora prebaciti na neki drugi dan.

Još jedan od problema kod nastavnika za stručne predmete, odnosno vanjske saradnike u medicinskoj školi, jeste taj što se za taj posao niko ne prijavljuje.

– Raspiše se konkurs, ali se ni tu ne jave, pa onda škola mora insistirati i moliti doktore, a oni rijetko pristaju da predaju – istakao je.

Bešlija je dodao kako je u BPK, ipak, najveći problem mali broj djece.

– Bukvalno ćemo za 10 godina sve područne škole ugasiti. Ove godine upisujemo 180, a sljedeće ćemo upisati samo 160 učenika. To je krucijalno i najveći problem u ovoj priči – zaključio je.