Dobra vijest za sve bolesnike: U BiH napokon i Registar davaoca matičnih ćelija, to možete postati i vi, potpuno besplatno i anonimno

Preporučujemo

Da li znate da u našoj zemlji ne postoji registar davatelja matičnih stanica? Znate li koliko su duge liste čekanja za matične ćelije ako bolujete od akutne ili hronične leukemije, malignih limfoma, aplastične anemije i nasljednih krvnih bolesti? Ukoliko ne, imate sreće jer je ovakvih slučajeva bilo na stotine u BiH. Pa tu sreću nije imala Nina Bližnjaković od 15 godina koja je nedavno oboljela od leukemije i liječi se u Beogradu ili Daris Isić od pet godina koji je obolio od akutne leukemije. Prije nekoliko godina, broj oboljelih od akutnih leukemija u pet kantona F BiH bio je 3,1 na 100.000 stanovnika, što je porazan podatak.

Ali, iz Mostara nam stiže dobra vijest –  Registar potencijalnih davaoca matičnih ćelija (koje bi mogle izliječiti ove bolesti) samo što nije pušten u rad, a do sada ima oko hiljadu davaoca.

- -

Matične ćelije sadrže mnoštvo informacija iz naše genetike, a više od 50 godina se koriste one iz koštane srži, a u posljednjih godina i iz pupčane vrpce. Naravno, mi i ovdje zaostajemo za ostatkom svijeta. Hrvatska ovakav registar ima oko 15 godina,  a Srbija od nedavno. Mi? Čini se da još uvijek nemamo razvijenu svijest o značenju matičnih ćelija, ni registra, a niti banke ovih ćelija – gdje bi se one pohranjivale.

Kada ovakav registar bude pušten u rad, bit će moguće za sve građane da se liječe u svojoj zemlji. Ali, isto tako, moći ćemo davati ćelije da se izliječi neko u svijetu, a onda i oni nama – napokon ćemo u ovom segmentu biti povezani sa ostatkom svijeta. Pored toga, ukoliko bude neophodan odlazak u drugu zemlju, uz formiranje registra i banke, cijena će biti drastično niža nego je bila do sada.

“Registar je baza podataka o svim osobama koje žele postati davateljem matičnih stanica koštane srži. Mi smo u fazi čekanja povjerenstva iz Ministarstva za zdravstvo FBiH u kojem će biti između ostalih i eksperti za HLA tipizaciju koji bi trebali vidjeti naš laboratorij za tipizaciju tkiva, pregledati prostor i kompetentnost kadra,  kao i naš rad do sada kod testiranja uzoraka krvi naših potencijalnih davatelja matičnih stanica koštane srži, poslije čega bi dobili Rješenje o verifikaciji“, rekla nam je doktorica Jadranka Knežević i pročelnica Transfuzijskog centra.

- -

Transfuzijski centrar  u Mostaru do sada je prošao i vanjske kontrole iz Poljske, gdje je rad prošao sa tačnošću od sto posto, a uskoro dolaze i eksperti HLA tipizacije za našu regiju iz Slovenije i Poljske kako bi se dobio FEI standard.

Uz mukotrpan rad, naša stvarnost će uskoro biti pridruživanje Europskoj asocijaciji banaka koštane srži.

A da bi došlo do ovoga, napravljen je novi HLA labaratorij opremljen sa najsavremenijom opremom, kao i edukacija kadra.

“Edukacija  kadra je napravljena kada su savladane  sve tehnike i vještine koje zahtijevaju standardi za ovakva testiranja. Do sada smo upriličili sedam radionica u kojima su se educirala tri doktora medicne i 4 med.tehničara/sestre, mlada ekipa koja je počela i koja će nositi ovaj posao u  budućnosti. Doktori medicine su išli na edukaciju u laboratorij za HLA tipizaciju na Rebru. Imamo već dva predstavljanja našeg rada u HLA laboratoriju  u Njemačkoj na kongresu u organizaciji EFI akreditora i u Sarajevo na Kongresu hematologa i transfuziologa prošle godine. Dok se steknu uvjeti za transplantaciju, radit ćemo na opremanju odjela za zamrzavanje matičnih stanica iz periferne krvi, kao i zamrzavanje matičnih stanica iz pupkovine“, rekla je doktorica Knežević.

Čitav projekat iznosi oko milion KM – do sada je utrošeno oko 700.000 KM, a potrebno je još 300.000 KM za zamrzavanje i čuvanje matičnih ćelija do transplantacije.

A kako bi izgledalo davanje matičnih ćelija? Besplatno –  svakako.

Dakle, pupkovina ide za javnu banku i daje se ukoliko zatreba, bilo kome u državi, ili svijetu. A bit ćete oslobođeni u tom slučaju i troškova čuvanja matičnih ćelija za ličnu upotrebu – ako vašem dijetetu zatreba (a nadamo se da neće). Zvučni odlično, zar ne? Do sada, čuvanje ovih matičnih ćelija u našoj zemlji bilo je moguće samo u privatnim klinikama. Cijena je prava sitnica za naše uslove – nekoliko hiljada KM.  U zadnjih godinu dana, u medijima su se mogli pročitati i razni komentari za ovakve banke – neke do njih su bile naglo zatvorene, dok su neke tražile dodatni novac, a neke od njih nisu ni imale certifikat EU da bi radile svoj posao.  Zato davanje matičnih ćelija više neće biti privilegija samo za finansijski podobne, niti će postojati malverzacije.

A koji su uslovi da postanete donator?

“Bitno je da osoba nema neko kardiovaskularno oboljenje, bolesti dišnog, krvotvornog, živčanog sustava, psihički poremećaji,autoimune, endokrinemaligne i infektivne  bolesti (Hepatitis C, neizliječeni Hhepatitis B i.. trasnsplantirane osobe, bole nasljedno oboljenje, ovisnik o drogama, alkoholu i lijekovima. Još mnoga pitanja se postave prilikom popunjavanja pristupnice prije davanja uzoraka za tipizaciju tkiva“, objasnila je doktorica.

Dakle, ponudite svoj uzorak krvi za za tipizaciju tkiva, upisani ste u Registar pod šifrom, bez imena. Besplatno i sigurno. I jako je bitno da požurite – jer je sakupljeno u Mostaru do sada 1100 uzoraka, a da bi se pridružili Europi i svijetu, potrebno nam je najmanje 1500. Zato je potrebno uključivanje transfuzijskih centara iz cijele zemlje.

“Mislim da je Bosna i Hercegovina već odavno zaslužila da ima ovakav Registar, kao prozor u svijet ili tračak nade za sve bolesnike koji u svom liječenju imaju potrebu transplantacijom koštane srži“, smatra doktorica Knežević.

Korak naprijed svakako je bio i nedavno usvojeni Zakon o transplataciji organa i tkiva u svrhu liječenja na novou Federacije. Zato je i  sam projekat na federalnom nivou, ali uz dobru volju svih nas, mogao bi uskoro biti i na državnom nivou.

“Ovo je najveći državni projekat koji bi trebao naše bolesnike otvoriti ka svijetu i ne dopustiti da umiru čekajući jer ovo je ipak država koja ima znanje“, poručila je doktorica Knežević.

Donatori su jako bitni za ovaj centar i uvezivanje sa Europom, za početak. Ako ispunjavate uslove, svakako biste trebali biti jedan od donatora. I nemojte misliti da bolest bira jesmo li bogati ili ne, ili smo privilegovani ili ne, jer ne bira.

Privilegija je biti donator, ne bolesnik!

(Ines Sandžaktarević)

Najnovije

Petnaest porodica iz Klisa dobilo automobile zahvaljujući humanitarnoj utrci ‘Klis 5K’ i udruženju Pomozi.ba

  Zahvaljujući saradnji Pomozi.ba organizacije i Atletskog kluba Pace, 15 porodica iz Klisa koje su pretrpjele velike gubitke tokom poplava...