Dr. Elmir Jahić: Kako komuniciramo u ovoj krizi?

Preporučujemo

Dr. Elmir Jahić je u intervijuu za  Politički.ba kazao kako se  Bosna i Hercegovina nalazi u najtežoj i najdubljoj političkoj krizi od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

– Umjesto da predstavnici vlasti objasne javnosti kako građani treba da se ponašaju u ovom periodu, mi vodimo medijske ratove oko nebitnih pitanja prelazeći granicu civiliziranog ponašanja ulazeći u polje radikalizacije.

- -

Bosna i Hercegovina se nalazi u najtežoj i najdubljoj političkoj krizi od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

Velike krize zahtjevaju krizno rukovođenje odnosno kreiranje sistema koji će omogućiti što kvalitetniju otpornost na izazove i prolazak kroz krizu na najbezbolniji način. Jedan od temelja kvalitetnog vodstva u krizi je i komuniciranje putem kojeg se treba javnosti predočiti koji je plan vodsta za izlazak iz krize. Ukoliko javnost nije dovoljno obavještena o namjerama onih koji rukovode procesom, kada se ne vidi njihova strategija u riješavanju problema, onda nastupa strah, panika, a nekada i radikalizacija. Koliko naša javnost može prepoznati bilo kakvu strategiju tzv. probosanskog vodstva u riješavanju aktuelnih problema?

U razdoblju tektonskih poremećaja, kada je opstanak države doveden u pitanje, Bošnjaci svoju energiju su usmjerili na međusobno ponižavanje i uvrede, umjesto da se objedine i usmjere sve političke snage koje se bore za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu.

Umjesto da predstavnici vlasti objasne javnosti kako građani treba da se ponašaju u ovom periodu, mi vodimo medijske ratove oko nebitnih pitanja prelazeći granicu civiliziranog ponašanja ulazeći u polje radikalizacije.

- -

Ne smije se zaboraviti na davno projektovane planove nekih inostranih obavještajnih službi koje usmjeravaju svoje aktivnosti na, prije svega vjersku radikalizaciju Bošnjaka. Radikalizacijom, Bošnjaci odnosno Bosanski muslimani bi, po njima postali „legitimna meta“ a podjela ili nestanak Bosne i Hercegovine bi dobila dovoljan broj pristalica u međunarodnim centrima odlučivanja. Na tom fonu je stalno spominjanje „muslimana u Bosni“ a zanemarivanje etničke pripadnosti-Bošnjaci. Da li pretpostavke da napadi na džamije i Bošnjake širom RS imaju za cilj da isprovociranju i radikaliziraju Bošnjake u cijeloj državi? Sve u nadi da će se pored islamofobnih krugova, dobiti podrška za svoje ciljeve i u drugim političkim snagama van Bosne i Hercegovine.

Ukoliko se ne uloži potrebna energija, svaki sistem pa tako i društvo teži neuređenosti i haosu.

Jasno je da oni koji vode procese (u mjeri koliko ih i kako vode) ne mogu u potpunosti govoriti javnosti o svojim aktivnostima ali je sigurno da politički lideri pa i vrh Islamske zajednice treba znatno kvalitetnije komunicirati sa građanima.

Bez toga otvara se i već se otvorio ogroman prostor za dezinformacije i konfuziju.-

Najnovije

Na tržištu BiH: Toksini pronađeni u raženom brašnu porijeklom iz Litve

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine je putem Sistema brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje obaviještena...