Javnost u Bosni i Hercegovini alarmirana je prije nekoliko dana da je iz crkvenog muzeja u Čajniču izneseno Čajničko evanđelje, te da je ova vrlo vrijedna vjerska knjiga u našoj zemlji dislocirana izvan granica Bosne i Hercegovine.
Erma Ramić-Kunić, doktorica nauka iz oblasti ligvističke bosnisitike i autorica dvije knjige o Čajničkom jevanđelju u intervjuu za Index.ba osvrnula se na nestanak ovog spomenika bosanske pismenosti nastalog početkom 15. vijeka koji se čuvao u crkvi u Čajniču.
Pozvala je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Ministartsvo vanjskih poslova BiH da se uključe u rješavanje pitanja nestanka Čajničkog evanđelja.
Dr.sc. Erma Ramić-Kunić je naučni saradnik Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu.
Index.ba: Vijeće Instituta za jezik uputilo je saopćenje za javnost povodom dislociranja Čajničkoga evanđelja izvan granica Bosne i Hercegovine. Je li ovo prvi slučaj nestanka ili iznošenja nacionalnoga blaga iz zemlje, kako to komentirate?
Dr. sc. Ramić-Kunić: Bosna i Hercegovina je država iz koje je nestao ogroman broj kulturnoga blaga. Poznato je da je samo Čajničko evanđelje bilo u Bosni i Hercegovini, a da su ostali rukopisi bosanske redakcije crkvenoslavenskoga jezika još u 19. stoljeću odneseni, prvenstveno u Rusiju. Danas se ti rukopisi nalaze širom svijeta. Međutim, to nije samo slučaj s rukopisima crkvenoga karaktera. Najveći broj povelja, također, se ne nalazi u Bosni i Hercegovini, potom značajan broj umjetnina, arheoloških predmeta i drugih kulturnih dragocjenosti završilo je izvan granica naše države.
Index.ba: Šta je pojednicima sporno u Odluci o proglašenju Čajničkoga evanđelja nacionalnim spomenikom?
Dr. sc. Ramić-Kunić: Sporno je određenje Čajničkoga evanđelja kao rukopisa bosanske provenijencije. Sporno je pojedincima iz ideoloških i političkih razloga. Upravo ti pojednci nemaju filološku naobrazbu. Čajničko evanđelje proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine i Odluku je potpisalo pet članova, a među njima i tadašnja članica Komisije iz RS-a koja je imala filološku naobrazbu za razliku od trenutne članice Komsije iz RS-a. Dakle, filološka istraživanja ovog rukopisa pokazuju da je rukopis bosanskoga porijekla, a svako njegovo drugo tumačenje je ideološko i političko.
Suština je da vlasnik rukopisa Čajničkoga evanđelja želi da se poništi dio Odluke po kojem je to rukopis bosanske provenijencije, inače će se Odluka smatrati nevažećom. U slučaju promjene Odluke, stavove o tome da to nije bosanski rukopis treba potkrijepiti relevantnom literaturom, a u svim dosadašnjim istraživanjima potkrijepljeno je njegovo porijeklo i pripadnost bosanskoj provenijenciji. Osim toga, sama činjenica da se rukopis iznio iz države, a da pri tome nije ispoštovana procedura, ali i Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, govori da je rukopis iznesen ilegalnim putem te da treba snositi sankcije.
Index.ba: Koliko uopće BiH kao država vodi brigu o svom nacionalnom blagu?
Dr. sc. Ramić-Kunić: Sama činjenica da je nešto moglo biti iznijeto bez znanja Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, dovoljno govori u kakvoj državi živimo i kolika je briga države o kulturnom i nacionalnom blagu. Osim toga, čini mi se da vlasti ne poduzimaju ništa po pitanju da nam se vrate spomenici koji su izneseni iz države. Nažalost, pažnja o spomenicima kulture je minimalna. Čini mi se da je to prepušteno pojedincima, a da sistemskog djelovanja po tome pitanju nema. Nisam sigurna da vlasti i znaju šta je to sve izneseno i pitanje je da li uopće postoji zvaničan spisak onog što je nestalo.
Index.ba: Historijski gledano, gdje nas takva nebriga vodi, to ugrožavanje kulturne baštine Bosne i Hercegovine?
Dr. sc. Ramić-Kunić: Smatram da je i trenutno stanje rezultat kontinuirane nebrige o kulturnom blagu države Bosne i Hercegovine te da nas ovakve tendencije mogu dovesti i u nepovoljnije stanje ukoliko se sistematski i institucionalno ne stane u zaštitu kulturnoga naslijeđa. Generalno gledajući, ugrožavanje kulturne baštine vodi ka tome da ćemo, ako se nastavi ovakva nebriga, ostati bez tih spomenika, važnih kulturno-historijskih svjedoka prošlosti.
Index.ba: Osim bitnih dokumenata ugroženi su i stećci, objekti koji se proglašeni nacionalnim blagom su u lošem stanju?
Dr. sc. Ramić-Kunić: Da, svjedoci smo stalnoga propadanja stećaka, ali i pogrešne brige o njima. Naime, imate pojedinica koji se sami brinu za stećke, vjerovatno iz dobre namjere i ljubavi prema tome, ali bez dovoljnoga stručnog znanja. S druge strane, grade se objekti unutar zaštićenih zona, na nekropolama stećaka, a što je čisti vandalizam.