Uopće ne gledam, niti slušam optužbe kako sa predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom želim što prije konstituisati Vijeće ministara BiH, a kočiti uspostavu vlasti u FBiH, jer su postale besmislene već jedno duže vrijeme, rekao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Dragan Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine.
“Uvjeren sam da je Hrvatska demokratska zajednica BiH kroz ove opće izbore, zajedno sa partnerima koji čine Hrvatski narodni sabor, poslala vrlo jasnu poruku. Pa čak smo prvu vladu napravili upravo u zapadnoj Hercegovini, mislim, što se tiče županija. Tamo gdje mi to možemo, mi ćemo sve završiti, vjerujem, do kraja siječnja/januara 2019. godine, jer nema niti jednog razloga da ne završimo. Naravno, gdje imamo kapacitet i izborni i koalicijski da to možemo uraditi”, poručio je Čović.
On je rekao da, kad je riječ o formiranju novog saziva Vijeća ministara BiH, što se tiče HDZ-a BiH, moglo je sve biti završeno do sada.
“Treba nam treći partner, bošnjački partner. Nadam se da smo definiranjem Kolegija postavili osnovu za tog trećeg partnera u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (SDA). Sada očekujem da Predsjedništvo BiH, to je konačno njihov zadatak, kaže ko je mandatar. Meni je vrlo jasno predočeno od onoga ko treba predložiti mandatara, a to je SNSD, da je to Zoran Tegeltija. I ako se to uradi od Predsjedništva BiH, rokovi zakonski teku, znači da mi Vijeće ministara BiH realno možemo imati do sredine ili do kraja prvog mjeseca 2019. godine, u zavisnosti o tome kakvi su rokovi postavljeni. Tako da neke priče o blokadama su besmislene već dvije ili tri godine. Ja sam se naslušao planova A, B, C ili ko zna kakvih, koji nekome padnu na pamet. A, upravo od tog bh. bloka, koji definira svoju poziciju na bošnjačkoj političkoj sceni ili bh. političkoj sceni, čujem kako će blokirati, kako će spriječiti… To nikada niste čuli od mene osobno, bilo kojeg suradnika u HDZ-u BiH, samog HDZ-a ili HNS-a. Tako ćemo mi nastaviti i dalje”, poručio je predsjednik HDZ-a BiH.
– Ambijent antibošnjačkog djelovanja nema veze sa stvarnošću-
Čović također kaže kako će za uspostavu Vlade Federacije BiH biti potrebno vrlo jasno urediti zakonski okvir. Podsjećajući kako je Središnje izborno povjerenstvo BiH donijelo određene odluke o raspodjeli mandata za Dom naroda Parlamenta FBiH, on kaže da će se u narednom periodu vidjeti kako će sve to završiti.
“Vidjet ćemo kako će sve to završiti. Sigurno smo nešto kazali oko toga što mislimo o tim odlukama, kako ih gledamo kao takve, ali ako one zažive u konačnici, onda mi bez problema možemo početi raditi na konstituisanju Doma naroda Parlamenta FBiH. Tako da bilo kakvo prozivanje, neka ostane onima koji ih i definiraju kao prozivku. Ja se njima stvarno ne želim baviti”, rekao je Čović.
Ističe kako je “već navikao” i na optužbe da je uz MIorada Dodika glavni rušitelj Bosne i Hercegovine, ali da “to uopće ne sluša”.
“Jer, otprilike, oni koji nešto govore, govore, prije svega, o sebi, pa onda o nekom drugom sadržaju. Pa, i ja kada nešto govorim, govorim, prije svega, o sebi, pa onda o svom okruženju u kojem djelujem politički i životno. Tako, vjerujem, i oni koji slično rade. Ono što je napravilo veliku štetu i meni osobno i prostoru oko mene je stvaranje jednog ambijenta antibošnjačkog političkog djelovanja, persone ili političke opcije koju ja predstavljam ili grupacije stranaka koju predstavljam, što apsolutno nema ništa zajedničko sa stvarnošću, sa realnošću. Ali, ja bih to prepoznao i kao strategiju tih koji to rade i djelomično su uspjeli. Pazite, ako su oni uspjeli izabrati dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH, jednog u ulozi ili uredu nekadašnjeg hrvatskog člana Predsjedništva BiH, znači djelomično uspijevaju. Nadam se da u konačnici neće, jer to će značiti ogromne probleme za Bosnu i Hercegovinu. Ako neko gradi Bosnu i Hercegovinu, to je Dragan Čović, to je HDZ BiH i to je ovaj blok stranaka koji je okupljen oko nas u HNS-u, i to europsku Bosnu i Hercegovinu, sa vrlo jasnim euroatlanskim projektom, na kojem smo najviše radili. I, naravno, koliko god se vi trudite da radite, drugi rade neku opoziciju tom procesu, i onda vama to pokušavaju staviti na teret. Naravno da ne mogu uspjeti”, smatra predsjednik HDZ-a BiH.
Navodi kako je izborni proces definirao vrlo jasnu njegovu i poziciju Hrvatske demokratske zajednice BiH. Rezultat postignut na izborima 7. oktobra ove godine ocjenjuje kao veliki uspjeh HDZ-a BiH, kakav nije postignut od izbora 1996, odnosno da 22 godine nisu imali bolji rezultat na izborima.
“Tako da nam to daje za pravo da nastavimo s takvom politikom za Bosnu i Hercegovinu koja će biti apsolutno država tri jednakopravna konstitutivna naroda i svih žitelja koji žive zajedno sa nama. To je europska Bosna i Hercegovina, čije standarde mi ne postavljamo nego upravo europski projekat. Tim standardima ćemo se morati prilagoditi. Prema tome, svi oni koji maštaju o nekoj drugoj Bosni i Hercegovini uvijek će imati problem sa mnom, bez obzira na to bio ja neki profesor, bio predsjednik stranke ili ko zna šta ću raditi u narednih pet ili deset godina. Ja, prije svega, želim dobro ovom ambijentu, svojoj domovini i, naravno, svim narodima u BiH i svima onima koji žive u ovom političkom ambijentu koji gradimo kao Hrvatska demokratska zajednica BiH unazad nekoliko godina. Mislim da to radimo dosta uspješno i koliko se god trudili ovi drugi da to razgrade, ja mislim da to ne uspijevaju”, ističe Čović.
– Kako izabrati Bošnjake i Srbe u Širokom i Hrvate u Goraždu-
Rješenjem Središnjeg izbornog povjerenstva BiH o načinu raspodjele mandata u Domu naroda Parlamenta FBiH, kako kaže Čović, HDZ BiH nije zadovoljan.
“To ni izbliza ne odgovara realnoj potrebi jednog političkog projekta Bosne i Hercegovine, europske Bosne i Hercegovine. Jer, ako imate tri konstitutivna naroda, konstitutivnost je nadustavna kategorija, onda ste morali osigurati da u kolektivnim institucijama svaki narod bira svoje predstavnike. Sada, ako govorim konkretno o Domu naroda Parlamenta FBiH, ako imate 17 predstavnika u Klubu izaslanika hrvatskog naroda Doma naroda, kako to neko može biti zadovoljan time da u pet prostora vam neko omogući da vi čak i birate te predstavnike, a u drugih pet kantona će vam neko drugi to evidentno izabrati. Pa, naravno, da time ne možemo biti zadovoljni. A, druga stvar je što je Ustavni sud BiH vrlo jasno kazao što misli oko tog procesa. Ono što je stavljeno izvan snage u Izbornom zakonu BiH trebalo je popuniti kroz instituciju zakonodavca, a to je Parlamentarna skupština BiH, a nikako neko Središnje izborno povjerenstvo BiH. Naravno, ja sam uvjeren da Središnje izborno povjerenstvo BiH ima određene ovlasti kada je u pitanju implementacija izbornih rezultata. Ovdje sada govorimo o Izbornom zakonu BiH i jasno je ko je zakonodavac što se toga tiče”, smatra Čović.
Oko ovoga slijedi još puno aktivnosti, smatra Čović, dodavši da će se odlučivati i o apelacijama Ustavnom sudu BiH među kojima je i ona Borjane Krišto, predsjedateljice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
“Krišto je podnijela apleciju koja stoji već godinu dana i čeka, a tiče se upravo ovoga, kako rasporediti mandate. Upravo se tiče Ustava Federacije BiH, odnosno svega onoga što se pokušalo čuti ovih dana iz dijela Federacije BiH kako se mora zadržati da se iz svake županije/kantona bira predstavnik jednog naroda. Moje pitanje je kako ćete izabrati Bošnjaka u Širokom Brijegu ili u Zapadnoj Hercegovini?Ili kako ćete izabrati srpskog predstavnika u Zapadnoj Hercegovini, ako znamo da tih predstavnika uopće nema. Pa, kako će ih onda biti u skupštini? Ili kako ćete izabrati Hrvata u Goraždu? Apsolutno nemoguće, ako znate da tamo živi, ne znam, da ne povrijedim bilo koga, ali mislim da se mjeri sa desetak osoba koji su tu i iskazali su svoje nacionalno opredjeljenje kao Hrvati na posljednjem popisu 2013. godine. Znači, to je evidentno, jasno kršenje nečega što je osnova funkcioniranja ove države, a to je konstitutivnost, to je legitimnost predstavljanja. S te strane, tražit ćemo rješenja kojima ćemo, naravno, izboriti se za ono što mislimo da treba u Bosni i Hercegovini osigurati, a to je jednakopravnost tri naroda dok imamo ovakav Ustav”, naveo je Čović.
Nada se da će BiH nekada promijeniti i Ustav, ali za to treba, veli Čović, suglasnost svih strana. Izmjene Ustava BiH, zaključuje, ne može niko izvana nametnuti.
“Ne može to niko nametnuti. Ako neko više poziva da će nam neko nametnuti izvana – neće. To smo dobili 1995. i nikada više. Mi moramo stvoriti europski ambijent da bi onda u nekoj laganoj proceduri, jer treba dvotrećinska većina, promijenili Ustav. A, kada promijenimo taj Ustav, onda možemo možda i promišljati drugačije uređenje. U ovome trenutku jasno je, to je dejtonsko, Aneks 4 ga je jasno postavio na svoje mjesto i mi to moramo poštivati”, ističe Čović.